GODINE BANKROTA Nakon rekordne 2022. u ovoj godini još će više europskih poduzeća zatražiti stečaj
U posljednja tri mjeseca 2022. godine u Europskoj uniji je snažno narastao broj poduzeća koja su otišla u stečaj, za čak 26,8 posto više njih u usporedbi s tromjesečjem od srpnja do rujna. Broj stečajeva rastao je tijekom cijele 2022. godine, učinivši je, zabilježio je Eurostat godinom s najvećim brojem stečajeva poduzeća od 2015. otkad se podaci bilježe na razini EU.
Najviše bankrota proglasili prijevoznici
Za razliku od trećeg tromjesečja u posljednjem, četvrtom broj bankrota povećan je u svim poslovnim sektorima. Najveći rast u broju propalih poduzeća dogodio se u industriji transporta i skladištenja, od čak 72,2 posto, smještaja i usluge hrane 39,4 posto te u sektoru obrazovanja i zdravstva te društvenih aktivnosti 29,5 posto. U lanjskom posljednjem kvartalu broj poduzeća koja su zatražila stečaj bio je veći i u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu.
Rast broja stečajeva u skladu je s predviđanjima i očekivanjima analitičara tržišta koji smatraju da će se taj rast nastaviti još i snažnije tijekom ove 2023. godine.
Allianz Trade kako su izvijestili očekuje rast broja stečajeva u 2023. godini od 19 posto na globalnoj razini, a posebno će biti pogođena europska poduzeća s rastom broja stečajeva u Francuskoj za 29 posto, Njemačkoj 17 posto i Italiji 36 posto.
Alianz najavljuje 7000 stečajeva u Francuskoj
U Allianz Tradeu smatraju da je val stečajeva uzrokovan trima ozbiljnim udarcima na poslovanje poduzeća koji potkopavaju njihovu profitabilnost.
“Računi za energiju ostat će glavni šok profitabilnosti, posebno za europske zemlje. Na sadašnjim razinama, cijene energije bi izbrisale profit za većinu nefinancijskih kompanija jer se moć određivanja cijena smanjuje zbog usporavanja potražnje”, smatraju u Allianz Tradeu te objašnjavaju da ako tvrtke mogu prenijeti četvrtinu poskupljenja energije na svoje kupce mogu si priuštiti povećanje cijena manje od 50 posto, odnosno 40 posto u Njemačkoj i Francuskoj.
U Francuskoj je, procijenili su u Allianz Tradeu ugroženo oko sedam tisuća poduzeća u četiri sektora čiji bi gubici zbog cijena energije mogli doseći devet milijardi eura, dok je u Njemačkoj ugroženo četiri tisuće poduzeća čiji se gubici procjenjuju na 7 milijardi eura. Posebno su ugroženi sektori papira, metala, strojeva i opreme te rudarstva i vađenja kamena.
Marže će drastično pasti
Zahtjevi za rastom plaća drugi su udarac na profitabilnost poduzeća uz rast kamatnih stopa koje će pojesti maržu poduzeća.
Allianzovi analitičari procjenjuju kako bi marže poduzeća na njihove proizvode mogle pasti u 2023. godini za 1,5 postotnih bodova u SAD-u, 2,2 postotna boda u Ujedinjenom kraljevstvu, te najviše 3 postotna boda u eurozoni pri čemu su najviše pogođene Italija, Španjolska i Francuska.
Visoki saldo gotovine i dalje su snažan tampon, a povećanje mase plaća u 2023. godini moglo bi tvrtke u Europi koštati smanjenja marži između 0,5 i 1 postotnih bodova.
Kretanje marži treba pratiti u sektorima građevinarstva, transporta, telekomunikacija, strojeva i opreme, maloprodaje, opreme za kućanstvo, elektronike, automobila u tekstila.
U Allianzu su procijenili da će pomoć država eurozone svojom kompanijama kroz ublažavanje energetskog šoka intervencijama samo donekle ublažiti val insolventnosti.
