ZAŠTO JE POSKUPJELA HRANA Profesorica Marijana Ivanov objasnila zašto nam je sve skuplje nego ranije
Jestivo ulje, mliječni proizvodi i šećer na globalnoj su razini pojeftinili i to je imalo najveći utjecaj na dobru vijest, onu koja kaže da je globalni indeks cijena hrane (FAO) u siječnju 2023. pao za čak 17,9 posto u odnosu na ožujak 2022. godine. Inflacija usporava!
“Međutim, najveći doprinos inflaciji i rastu troškova života i dalje ima dinamika rasta cijena hrane u potrošačkoj košarici”, naglasila je profesorica ekonomije dr.sc. Marijana Ivanov na konferenciji Cijena hrane pod udarom inflacije, trećoj temi koja se obrađuje u okviru ciklusa konferencija Eurotransformacija Hrvatske u organizaciji Motus Media Grupe.
Cijena pšenice također trenutačno pada zbog povećane ponude iz Australije i Rusije iako je izgledno, smatra Ivanov da će se tijekom ove godine trend cijena preokrenuti. Padaju i cijene mesa peradi, goveda i svinja zbog veće dostupnosti na izvoznim tržištima uz nižu svjetsku potražnju.
Cijene energenata i sirovina otišle dosegnule vrhunac
Ipak, ne padaju sve cijene. Međunarodne cijene riže porasle su u siječnju 6,2 posto u odnosu na prosinac 2022. Cijena kukuruza bi mogla blago rasti zbog suše u Argentini i smanjene ponude u SAD-u.
Ivanov je objasnila ono što se brojni građani svakodnevno pitaju, a to je zašto im hrana u lokalnim trgovinama stalno poskupljuje, ako u medijima čitaju kako na globalnoj razini cijena hrane pada.
“Čini se da su na globalnom tržištu cijene energenata i sirovina hrane dosegle svoj vrhunac gleda li se njihova cijena u američkom dolaru, ali zbog niza razloga na pojedinim lokalnim tržištima cijene hrane su i dalje pod rizikom rasta”, kaže Ivanov koja sažela i te lokalne razloge.
Naime, visoka cijena energenata i gnojiva, energetska tranzicija, klimatski rizici, geopolitički rizici, slabosti pojedinih valuta, fizička ograničenja i protekcionizam odražavaju se na cijene, prinose i slobodnu trgovinu.
Hrana u EU skuplja za 17,8 posto
“Količinska prodaja robe pada zbog pada realne kupovne moći dohotka, Europska središnja banka hladi potražnju pa troškovi kamata rastu, rastu i troškovi poduzeća i povećavaju se rizici za recesiju”, kaže Ivanov dodajući kako s druge strane monetarna restriktivnost ima i neke pozitivne učinke. Inflatorna očekivanja su nešto prigušenija, a euro je prestao slabjeti.
Međutim, kako je naglasila Ivanov potrošači plaćaju cijenu svih rastućih troškova u lancu proizvodnje, prodaje i energetske tranzicije.
U svakodnevnom životu ispunjenom brojnim izazovima građani se prilagođavaju rastu cijena pa podatak koji je Ivanov iznijela na konferenciji svaki put iznova iznenadi iako smo poskupljenja svjesni.
Naime, u prosincu 2022. cijene hrane u EU su bile 17,82 posto veće nego u prosincu 2021. godine. Hrana je najviše poskupjela u novim članicama EU.
“Razlozi su niža produktivnost nacionalne prehrambene industrije, ovisnost gospodarstva o uvozu, rastući troškovi energenata, gnojiva i ostalog, te ograničenja radne snage, pritisak na rast plaća, a u nekim članicama i suša, deprecijacija valute i visok porez na dodanu vrijednost”, sažela je Ivanov.
Jaja u prosjeku skuplja 40 posto
Poskupljenje hrane u Hrvatskoj premašilo je 20 posto i veće je od prosjeka EU i prosjeka eurozone.
Marijana Ivanov je istaknula kako građani Europske unije iako žive na ekonomski “zajedničkom tržištu” u praksi doživljavaju njegovu fragmentaciju, odnosno razmrvljenost pa se zajedničko tržište sve manje takvim i doima u praksi. Iznijela je nekoliko značajnih primjera koji ukazuju na nefunkcionalnost zajedničkog tržišta u osiguravanju svim njegovim građanima približno jednakih cijena nekih osnovnih proizvoda.
Cijene šećera porasle su primjerice u Estoniji 98,9 posto i u Poljskoj 87,4 posto, a u Švedskoj, Danskoj i Luksemburgu svega 10 posto. Jaja su u Češkoj poskupjela 92,5 posto, a u Luksemburgu 14,8 posto dok je EU prosjek 40 posto. Cijene mesa su pak u Mađarskoj porasle 40 posto u Slovačkoj 30 posto, a u Italiji svega 11,2 posto.
Rast cijena hrane u Hrvatskoj veći je nego u 18 članica EU od kojih su 15 članice eurozone, prema podacima Eurostata za listopad 2022. Cijene hrane su manje nego u Hrvatskoj rasle u Njemačkoj, Portugalu, Švedskoj i Sloveniji iako je i njihov rast veći od prosječnog rasta u EU.
Rekorder u skupoći je Mađarska, tamo sve skuplje za više od 40 posto
Cijene hrane u Danskoj koja nije članica eurozone rasle su više od prosjeka eurozone, a manje od prosjeka EU, dok su niži rast cijena od prosjeka obiju zajednica država imale redom od najvišeg prema najnižem Finska, Španjolska, Grčka, Malta, Austrija, Nizozemska, Italija, Belgija, Francuska, Cipar, Luksemburg i konačno Irska s najmanjim porastom cijena hrane u EU.
Rekorderi u poskupljenjima hrane, koja su daleko nadmašila prosjek EU i eurozone su Mađarska u kojoj su cijene hrane narasle više od 40 posto unatoč politici kontroliranja cijena i odbijanja uvođenja eura. Slijede članice eurozone Litva, Latvija i Estonija, a slijede Bugarska, Slovačka, Češka, Poljska i Rumunjska u kojima je hrana više poskupjela nego u Hrvatskoj.
Ivanov je istaknula, pozivajući se na podatke Tradingeconomicsa kako očekuje da će u posljednjem kvartalu ove godine inflacija u Hrvatskoj usporiti na 5 posto, no u prvoj polovici ove godine još uvijek će biti dvoznamenkasta.
