ŠTEDNJA U EUROZONI PALA Inflacija lagano topi ušteđevinu Europljana, a Hrvatima financijska imovina skočila na 81 milijardu eura
Prema podacima Eurostata u trećem tromjesečju prošle godine rasla je realna potrošnja i dohodak kućanstava, ali su štednja i ulaganja smanjena, u EMU i EU. Ranija analiza ECB-a pokazala je da bi se ove godine ipak mogao smanjiti dohodak i potrošnja kućanstava, a uslijed još uvijek prisutne inflacije odnosno povećanih troškova.
Stvarna potrošnja rasla 0,7 posto
Prema podacima Eurostata u trećem prošlogodišnjem tromjesečju realna potrošnja kućanstava po stanovniku u eurozoni porasla je za 0,5%, isto kao i u prethodnom kvartalu. Realni dohodak kućanstava po glavi stanovnika porastao je u trećem kvartalu za 0,4%, nakon pada od 0,7% u drugom kvartalu. Kako se podaci odnose na prošlu godinu, Hrvatska kao članica eurozone od ove godine, nije njima obuhvaćena.
U EU je stvarna potrošnja kućanstava po glavi stanovnika porasla za 0,7% u trećem kvartalu 2022., nakon povećanja od 0,4 posto u drugom kvartalu. Istodobno je realni dohodak kućanstava po stanovniku porastao za 0,1 posto, nakon pada od 1,1 posto u drugom tromjesečju.
Podaci o bruto raspoloživom dohotku kućanstva također pokazuju u trećem kvartalu rast, od 2,4 posto u eurozoni i 1,9 posto u EU. No, velik učinak tome jesu naknade zaposlenima ili neki drugi neto tekući transferi. S druge strane, porezi i doprinosi imali su negativan učinak, navodi se.
Štednja rasla u Austriji, Poljskoj i Češkoj
U trećem kvartalu stopa štednje smanjena je za 0,2 postotna boda u eurozoni i za 0,6 postotnih bodova u EU, u usporedbi s prethodnim kvartalom.
Među državama članicama za koje se objavljuju podaci, stopa štednje kućanstava porasla je u četiri članice EU, a smanjila se u jedanaest.
Najveći porast zabilježen je u Austriji (+9,1 postotni bod), Poljskoj (+2,5 p.b.) i Češkoj (+2,1 p.b.), a istodobno najveći pad imale su Mađarska, Portugal i Španjolska (-9,2 p.b., -3,9 p.b. odnosno -2,6 p.b.). Hrvatska nije obuhvaćena u istraživanju. U trećem tromjesečju 2022. stopa ulaganja kućanstava smanjila se za 0,2 postotnih bodova u eurozoni i EU, u usporedbi s prethodnim kvartalom.
Među državama članicama za koje se objavljuju podaci, stopa ulaganja kućanstava porasla je u pet članica država, ostala je stabilna u jednoj (Španjolska) i smanjena u devet zemalja. Mađarska (+0,9 pp) kao i Irska (+0,6 postotnih bodova) i Finska (+0,4 p.b.) bilježe najveći porast, dok je najveći pad zabilježen u Austriji (-1,2 p.b.), Nizozemska (-0,6 p.b.) i Poljska (-0,5 p.b.).
Podsjetimo se da izgledi analitičara ECB-a od kraja godine nisu pokazali veliki optimizam za ovu godinu. Pa tako očekuju smanjenje realne potrošnje kućanstava u ovoj godini uz oporavak u sljedeće dvije godine. A potrošnja je upravo i jedan od važnih sastavnica BDP-a.
Financijska imovina u Hrvatskoj skočila 1,3 posto
“Šok cijena energije zbog rata u Ukrajini doveo je do povećanja potrošačkih cijena i neizvjesnosti, snažno je pogodio pouzdanje potrošača i negativno utjecao na realne dohotke, što je nepovoljno utjecalo na realnu potrošnju kućanstava i moglo bi prouzročiti smanjenje ukupne potrošnje u kratkoročnom razdoblju. Stoga se očekuje da će se rast potrošnje kućanstava smanjiti s 4 posto u 2022. na samo 0,7 % u 2023. S obzirom na smanjenje inflacije i pod pretpostavkom smanjenja neizvjesnosti, zajedno s relativno postojanim rastom raspoloživog dohotka, potrošnja će se postupno oporavljati i povećati za 1,5 % u 2024. i 2025.”, navedeno je u nedavnoj analizi ECB-a.
Predviđaju i smanjenje realnog raspoloživog dohotka, zbog kontinuirano visoke inflacije i umjerenijeg rasta dohotka od rada i iz drugih izvora unatoč jačanju rasta plaća.
Očekivanja u ECB-u su i blagog smanjenja stope štednje u 2023. i 2024., a trebala bi se oporaviti kako će se inflacija približavati stopi od 2%.
Spomenimo da posljednji podaci HNB-a o imovini kućanstava pokazuju da je na kraju trećeg tromjesečja 2022. ukupna financijska imovina iznosila je 81 milijardu eura ili 1,3% više nego na kraju prethodnog tromjesečja, odnosno u razdoblju od godine dana financijska imovina kućanstava porasla je za 3,9 milijardi eura. Financijske obveze kućanstava povećale su se na 22 milijarde eura, što je porast 0,9% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja.
Najveći doprinos rastu financijske imovine imao je rast gotovine i depozita.
