SVE JE VIŠE TUĐIH EURA U OPTJECAJU Evo kako prepoznati iz koje zemlje je koji novčić i tko je na kovanicu stavio močvarnu jagodu?
Sa svakim novom danom u kojem plaćamo eurima i dobivamo povrat novca u eurima sve ćemo češće primijetiti zagledamo li se naravno u kovanice u našoj ruci da one na svojem naličju sve češće umjesto životinje kune, geografske karte Hrvatske, lika Nikole Tesle ili glagoljicom ispisanih slova HR imaju neke druge simbole.
I to su naši euri, službeno su sredstvo plaćanja u svakoj hrvatskoj trgovini, samo što ih izdaju središnje banke drugih članica eurozone.
Finska na kovanici ima dva labuda u letu
Mnogi od tih simbola su nam nepoznati pa kad vam se na dlanu recimo nađe kovanica od jednog eura na kojoj su prikazana dva labuda u letu, a na tlu koje se sastoji od kopna i jezera piše 2001. izvjesno je da nećete odmah znati da je riječ o kovanici iz Finske čiji je motiv ranije bio na finskim markama, valuti prije uvođenja eura.
Na finskoj kovanici od dva eura nalazi se biljka. Riječ je o plodu i cvijetu močvarne jagode. Ona je poslastica u Finskoj i od nje se pravi poznati liker, a u kolovozu se u Laponiji održava i festival močvarne jagode (cloudberry).
U hrvatskom optjecaju naći će se ako već nisu sve eurokovanice svih članica eurozone, pa bi izazov mogao biti je li moguće skupiti sve eurokovanice redovnog izdanja svih članica eurozone.
Štedite strane kovanice eura
Skupljanje kovanica iz raznih zemlja eura može zamjena za kućnu kovanu štednju koju su mnogi građani održavali skupljajući kovanice od 5 kuna odnosno odlažući sa strane popularnog ‘Medu’. Sada ga može zamijeniti – strani euro.
Nekim je kovanicama lakše, a nekima teže pronaći porijeklo. Iskovani lik Wolfganga Amadeusa Mozarta na kovanici od jednog eura nedvojbeno je iz Austrije, no austrijsku kovanicu od dva eura teže je detektirati. Na njoj je iskovan lik pacifistkinje Berthe von Suttner koja simbolizira višedesetljetnu potporu Austrije miru.
Kraljevske glave, ali bez krune nalaze se na belgijskim kovanicama eura, pri čemu prve dvije serije krasi profil belgijskog kralja Alberta II, a treću seriju kralja Philippea. Belgijanci nisu komplicirali. Kraljevi su na svim kovanicama.
Jednostavni su i Estonci. Njihove je eure možda i najlakše prepoznati. Prije zato što na njima piše EESTI nego zato što je na svim kovanicama geografski oblik zemlje.
Lik žene u narodnoj nošnji
Jednostavnost je i irska karakteristika pa uz natpis Eire, što je naziv za Irsku na irskom jeziku kovanice prikazuju keltsku harfu, tradicionalni simbol države.
Litva se pak odlučila na sve kovanice staviti grb svoje države – ratnika u oklopu na konju uz natpis Lietuva pa će ih biti lako prepoznati.
U ovu skupinu zemlja ubraja se i Luxemburg na čijim svim kovanicama se nalazi profil velikog vojvode Henrija i luksemburški naziv kneževine Lëtzebuerg.
Idol u obliku križa iz bakrenog doba starog više od tri tisuće godina prikazan je na kovanicama od jednog i od dva eura. Riječ je o prapovijesnoj umjetnosti s otoka Cipra koju su odlučili staviti na kovanicu.
Lik žene u narodnoj nošnji davne je 1929. godine krasio srebrnu kovanicu od 5 latsa, a danas je motiv kovanica od jednog i dva eura koje izdaje Latvija.
“Liberté, Égalité, Fraternité” i orao
Francuski euri su prepoznatljivi. Isti motiv krasi kovanicu od dva i jednog eura, a riječ je o drvetu koje simbolizira život, kontinuitet i rast, a nalazi se u šesterokutu.
Na kovanicama piše “Liberté, Égalité, Fraternité” (sloboda, bratstvo i jednakost), što je moto Francuske Republike. Redizajnirali su kovanice za drugu seriju 2022. godine pa na novima imaju novo drvo. Ovaj put to je drvo života prikazano hrastovim i maslinovim grančicama, a simboliziraju snagu, čvrstoću i mir. Moto Francuske Republike ispisan je u granama drveta koje se nalazi u šesterokutu.
Njemačke je kovanice eura čak i lakše prepoznati od francuskih. Na poleđini jednog i dva eura nalazi se orao kao tradicionalni simbol suverenosti Njemačke. Na obodu kovanice od dva eura piše Einigkeit und Recht und Freiheit što znači jedinstvo, pravda i sloboda.
Na talijanskoj kovanici od dva eura nalazi se lik književnika Dantea Alighierija inače djelo slikara Rafaela izloženo u Vatikanu. Na kovanicu od jednog eura stavili su crtež Leonarda da Vincija izložen u venecijanskoj Galeriji Akademije, a prikazuje idealne proporcije ljudskog tijela.
Kraljevske glave i dvorci
Zahvaljujući posebnosti grčkog pisma moguće je lakše prepoznati grčke eure. Na kovanici od dva eura nalazi se scena s mozaika u Sparti, grčkom gradu državi iz trećeg stoljeća nakon Krista, a u toj sceni Zeus u obliku bika otima božicu Europu.
Htjeli su naglasiti kako je Europa dobila ime upravo po toj grčkoj božici. Sova s grčke kovanice od jednog eura napravljena je po uzoru na staru atensku kovanicu od 4 drahme iz 5. Stoljeća prije Krista.
Osmerokraki križ na kovanicama od jednog i dva eura označava kovanice s Malte. Križ je simbol Suverenog malteškog reda i često se naziva malteški križ.
Nizozemske kovanice od jednog i dva eura izdane su u dvije serije. Na prvoj je oslikan profil kraljice Béatrix, a na drugoj kralja Wilhelma Alexandra, a uz profile su ispisana njihova imena.
Portugalske kovanice od dva i jednog eura imaju isti motiv koji simbolizira dijalog, razmjenu vrijednosti i dinamiku izgradnje Europe, a prikazani su portugalski dvorci i grbovi s kraljevskim pečatom iz 1144 u sredini.
Na kovanici i Papa Ivan Pavao II
Dođe li na vaš dlan kovanica od jednog ili dva eura na kojoj se nalazi dvostruki križ na trima brdima riječ je o kovanici iz Slovačke na kojoj je oslikan njihov nacionalni simbol.
Slovenci su na kovanici od dva eura prikazali pjesnika Franca Prešerna uz natpis “Shivé naj vsi naródi” (Svi narodi žive) iz njegove pjesme “Zdravica” koji je upotrebljen i u slovenskoj nacionalnoj himni. Na kovanici od jednog eura je lik Primoža Trubara, autora prve knjige na slovenskom jeziku.
Još jedna od europskih kraljevina, Španjolska na prvoj i drugoj seriji svojih kovanica eura ima lik kralja Juana Carlosa I koji je abdicirao pa treća serija kovanica ima lik kralja Felipea VI.
Četiri su male europske države pridružene članice eurozone, a posebni sporazum im daje pravo izdavanja vlastitih kovanica. To su Andorra, San Marino, Monaco i Vatikan.
Na vatikanskim kovanicama su likovi Pape Ivana Pavla II, Benedikta XVI. i pape Franje te njihovi grbovi. Andorra, mala država smještena između Francuske i Španjolske na svojoj kovanici od dva eura ima svoj grb, a na onoj od jednog eura nekadašnje sjedište parlamenta i zgrada od kulturnog i povijesnog značaja, Casa de la Vall.
Monaco je na svojim kovanicama od sva eura stavio kneževe Rainera III i potom Alberta II, dok je na kovanici od dva eura iz San Marina zgrada njihove Vlade, a na prvoj seriji kovanica od jednog eura službeni grb Republike dok je na drugoj seriji toranj Cesta.
