KAKO JE CRNA GORA UVELA EURO: U šleperima za banane dovezli njemačke marke, poslije ih zamijenili za njemački euro
Njegoš nije na kovanicama eura, iz Podgorice nemaju pravo naručiti tiskanje novčanica, njihova Centralna banka nikad se nije bavila ispunjavanjem kriterija iz Maastrichta, međutim u Crnoj Gori su početkom ove godine uz 19 članica eurozone proslavili dva desetljeća korištenja eura kao crnogorske službene valute. Dok u Hrvatskoj brinemo kako ćemo uvesti euro, koje će sve biti posljedice i koliko će nas koštati pristupanje eurozoni, u Crnoj Gori je aktualno pitanje hoće li morati izbaciti euro iz svog sustava plaćanja kako bi ušli u Europsku uniju pa ponovno uvodili euro ili će ga uspjeti zadržati. Naime, otkad su u pregovorima za članstvo u Uniji otvorili poglavlje 17 u okviru kojeg se razgovara o ekonomskoj i monetarnoj uniji jednostrano uvedeni crnogorski euro postao je svojevrsni problem za koji se traži objema stranama prihvatljivo rješenje.
Avion s 34 tone njemačkih maraka sletio u Dubrovnik
Sve je počelo krajem 1999. godine kada je crnogorski državni vrh predvođen Milom Đukanovićem nastojao zaštititi financijski sustav od hiperinflacije tadašnjeg jugoslavenskog dinara. Uz podršku njemačke središnje banke, i protivljenje SAD-a kako su tada izvještavali mediji u crnogorski sustav plaćanja uvedena je paralelno s dinarom i njemačka marka koju su u Crnoj Gori potom ‘udomaćili’. Crnogorska vlast je dok Crna Gora još uvijek bila dio ostataka Jugoslavije nastojala utirati put ka potpunom osamostaljenju koje će se dogoditi tek sedam godina kasnije, no odlučili su da ne žele toliko dugo čekati za monetarno odvajanje od Narodne banke Jugoslavije. Priča o uvođenju njemačke marke u crnogorski platni sustav ima i svoj filmski dio.
Pošiljka njemačkih maraka, što kovanica što novčanica stigla je avionom koji je sletio u Dubrovnik, a 34 tone novčanog tereta, kako je izvijestio BBC na srpskom prevezen je u Crnu Goru šleperima koji su inače prevozili banane. Ubrzo se jedna njemačka marka na ulici kupovala za 17 dinara i tako se “udomaćila”. U roku od godinu dana više nitko ništa nije plaćao dinarima i tako su Crnogorci nastanak eurozone dočekali s njemačkim markama u džepovima. Jednostavno su ih zajedno s Nijemcima zamijenili za euro po fiksnom tečaju konverzije i crnogorska središnja banka baš kao i njemačka trajno mijenja marke za euro.
I Kosovo koristi euro kao valutu
Ljubiša Krgović, prvi guverner crnogorske središnje banke za list Pobjeda prisjetio se kako su iz zemlje iznijeli milijardu njemačkih maraka i zamijenili ih za eure. Financijska analitičarka Ana Nives Radović za Al Jazeera News je na osnovu te činjenice ustvrdila da Crna Gora danas zapravo koristi njemački euro. I ne žele ga odbaciti. Dapače, smatraju kako to ne dolazi u obzir zato što bi bilo preskupo i preriskantno, a narušilo bi i stabilnost nejake ekonomije. Europska komisija će, kako su najavili predložiti rješenje kako da Crna Gora zadrži euro kada ispuni ostale uvjere za pridruživanje Uniji. Najlakše bi bilo da zadovolji kriterije koji se odnose na proračunski deficit, javni dug i dugoročne kamatne stope te da im inflacija ne bude veća od 1,5 posto u odnosu na tri po tom kriteriju najuspješnije članice Unije.
Crna Gora bi prema tome trebala kako bi jednog dana unutar EU zadržala euro ispuniti iste one kriterije koje Hrvatska mora ispuniti da bi ga uvela gotovo devet godina nakon učlanjenja. Rastuća inflacija i a sada i rat u Europi snažno utječu na sposobnost zemalja da ispune kriterije prema kojima deficit priračuna ne smije biti veći od 3 posto, a javi dug ne smije prijeći 60 posto BDP-a.
Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori u siječnju je iznosila 5,7 posto, a prosjek EU bio je 5,1 posto uz dvoznamenkaste iznose u baltičkim zemljama, pa bi kao i hrvatska i crnogorska stopa inflacije mogla biti prihvatljiva. Međutim, javni dug je i dalje iznad 80 posto BDP-a.
Euro se kao sredstvo plaćanja koristi i na Kosovu uz prešutnu suglasnost europskih institucija, odnosno bez formalnog dogovora. Na drugačiji način, uz formalni dogovor s EU euro kao svoju valutu koriste i europske mikro države Andora, Monako, San Marino i Vatikan, no kako je riječ o dogovornom korištenju eura te države imaju pravo izdavanja i određenog broja svojih euro kovanica, što Kosovo i Crna Gora nemaju. Stoga, ako Crna Gora želi recimo Njegoša na kovanici od jednog eura trebala bi ispuniti kriterije za ulazak u eurozonu.
