DOBRE VIJESTI IZ EUZOZONE: Usporio rast cijena svježe hrane s 15,5 posto na 13, 8 posto
Inflacija u eurozoni oslabila je u studenome i pala na 10 posto, ponajprije zbog blažeg rasta cijena energije i hrane, pokazuju prve procjene Eurostata. Najviše godišnje stope inflacije i u studenome su zabilježile baltičke zemlje, iznad 20 posto. Podaci za našu zemlju još nisu poznati, a u listopadu je iznosila 13,2 posto. Prema ovotjednim podacima DZS-a zbog inflacije pada i potrošnja, a u padu je i industrijska proizvodnja. A sve to utječe i na usporavanje gospodarskog rasta.
Bez hrane i energije cijene u eurozoni skočile 6,6 posto
Na mjesečnoj razini cijene su u studenome pale za 0,1 posto, ali nakon 1,5-postotnog rasta u listopadu, kada je godišnja stopa inflacije iskazana harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) dosegnula 10,6 posto, najvišu razinu od 1999. godine.
Na rast cijena u studenome i nadalje je najveći utjecaj imala energija, iako s nešto blažim rastom u odnosu na mjesec prije. Porast je u studenome na godišnjoj razini bio 34,9 posto, a mjesec prije 41,5 posto.
Usporio je i rast cijena svježe hrane, sa 15,5 posto u listopadu na 13,8 posto u studenome, no za 0,5 postotnih bodova povećan je rast cijena hrane, pića i duhanskih proizvoda, sa 13,1 u listopadu na 13,6 posto u studenome.
Bez da se uračunaju cijene energije i hrane, inflacija je u studenome u eurozoni iznosila 6,6 posto, a mjesec ranije 6,4 posto.
Baltičke zemlje i dalje skuplje za više od 20 posto
Ukupno je 11 zemalja imalo dvoznamenkaste stope inflacije, a po visini i u studenome su predvodile baltičke zemlje. U Latviji je stopa inflacije bila čak 21,7 posto, a u Litvi i Estoniji 21,4 posto.
U Slovačkoj je inflacija bila 15,1 posto, Italiji 12,5 posto, Njemačkoj 11,3, Sloveniji 10,8 posto… Ispod 10 posto inflaciju su imale Irska, Grčka, Španjolska, Cipar, Malta, Finska, Francuska…
Za Hrvatsku se tek čekaju podaci za studeni. Podsjetimo se, u listopadu je inflacija bila 13,2 posto.
A rast cijena utječe i na smanjenu potrošnju. Prema ovaj tjedan objavljenim podacima DZS-a u Hrvatskoj je u listopadu potrošnja u maloprodaji realno pala za 0,4 posto na godišnjoj razini, što ukazuje na daljnje usporavanje rasta gospodarstva na početku četvrtog tromjesečja.
Zbog većih cijena zabilježen pad potrošnje
Na mjesečnoj razini potrošnja je u listopadu pala 1,7 posto.
Potrošnja je na godišnjoj razini kontinuirano rasla od veljače 2021. godine do ovogodišnjeg kolovoza, u rujnu se je blago oporavila, no prošli mjesec opet je pala.
Kako pokazuju podaci DZS-a, promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima pao je za 0,5%, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) pao za 3,3%.
Na godišnjoj razini potrošnja je pala za 0,4%. Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 1,9%, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) pao za 4,2%.
U prvih deset mjeseci ove godine promet od trgovine na malo realno je porastao 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Pad potrošnje uz pad industrijske proizvodnje, koja je prema podacima za listopad na godišnjoj razini pala za 0,3 posto, pokazatelj je i daljnjeg usporavanja rasta BDP-a. Prva procjena je pokazala da je trećem kvartalu BDP porastao 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
