ULAGANJA U ISTRAŽIVANJA I RAZVOJ: Hrvatska za inovacije ulaže 5,5 milijardi kuna, najveći dio financira privatni sektor
Prema objavljenim podacima Eurostata lani je Europska Unija uložila čak 328 milijardi eura na istraživanje i razvoj, što je 6 posto više u usporedbi s prethodnom godinom, kada je ulaganje iznosilo 310 milijardi eura.
Ulaganja u istraživanje i razvoj u 10 godina rasla 44 posto
U usporedbi sa 2011. godinom zabilježeno je povećanje od 43,9 posto. Stope promjene su u tekućim cijenama, što znači da odražavaju i promjene cijena i stvarne promjene u razini izdataka, napominju.
Hrvatska je među posljednjih deset zemalja po visini ulaganja u istraživanje i razvoj unutar BDP-a, a u odnosu na EU imamo znatno manju zastupljenost poslovnog sektora u istraživanju i razvoju, a veću unutar visokog obrazovanja i državnog i privatno neprofitnog sektora.
Usporedi li se udjel rashoda za istraživanje i razvoj unutar BDP-a, tada je vidljivo smanjenje na razini EU sa 2,31 posto u 2020. na 2,27 posto BDP-a u 2021. godini. Ipak, u odnosu na 2019. porastao je za 0,4 postotna boda, a u usporedbi sa 2011. za 0,25 postotna boda.
Najveći udjel izdvajanja za istraživanje i razvoj imale su lani Švedska, Austrija, Belgija i Njemačka s iznad 3 posto BDP-a. Hrvatska je među posljednjih deset zemalja, s nešto više od 1 posto BDP-a izdvojenog za istraživanje i razvoj. No šest ih je i s udjelom manjim od 1 posto – Rumunjska, Malta, Latvija, Bugarska, Cipar i Slovačka.
Najviše u postotku ulažu Švedska, Austrija, Belgija i Njemačka
Najveći udjel izdvajanja za istraživanje i razvoj imale su lani Švedska, Austrija, Belgija i Njemačka s iznad 3 posto BDP-a. Hrvatska je među posljednjih deset zemalja, s nešto više od 1 posto BDP-a izdvojenog za istraživanje i razvoj. No šest ih je i s udjelom manjim od 1 posto – Rumunjska, Malta, Latvija, Bugarska, Cipar i Slovačka.
Dvije trećine država članica EU-a izvijestilo je o većem intenzitetu istraživanja i razvoja u 2021. nego deset godina prije. Među njima je i naša zemlja. Najveći porast bio je u Belgiji, Grčkoj, Poljskoj, Austriji te onda Hrvatskoj.
S druge strane, najznačajniji pad intenziteta istraživanja i razvoja dogodio se u Finskoj, Estoniji, Irskoj i Luksemburgu, pokazuju u utorak objavljeni podaci Eurostata.
Naš Zavod za statistiku prošli je mjesec objavio podatke za Hrvatsku. Lani je tako na istraživačko-razvojnu djelatnost utrošeno 5,5 milijardi kuna, što je za 15,5 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnih sredstava za IR, najviše je utrošeno u poslovnom sektoru, 46,5 posto. Slijedi visoko obrazovanje s 32,3 posto, dok je najmanje sredstava utrošeno u državnome i privatnome neprofitnom sektoru, 21,1 posto.
U istraživanju i razvoju u Hrvatskoj radi više od 27000 ljudi
Najveći dio izdataka za IR odnosi se na troškove rada i troškove naknada zaposlenima, 62,5 posto. Ostali tekući troškovi čine 22,8 posto ukupnih izdataka, a samo 14,7posto odnosi se na kapitalne izdatke.
Ako se promatraju izvori sredstava za IR za sektore ukupno, najveći dio financirale su jedinice vlastitim sredstvima, 42,9 posto, a slijedi izvor državna i lokalna uprava s 33,1 posto. Ukupno zaposlenih na IR-u Hrvatskoj u 2021. bilo je 27 424, što je za 8,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
I na razini EU, kao i kod nas, poslovni sektor i dalje predstavlja najveći udio u istraživanju i razvoju, ali je zastupljen u puno većem postotku nego kod nas. U EU je taj udjel lani bio 66,08 posto, a kod nas spomenutih gotovo 20 postotnih bodova manje. Slijedi također kao i kod nas sektor visokog obrazovanja (21,58 posto), ali sa znatno manjim udjelom nego u Hrvatskoj, potom u državnom sektoru (11,89 posto) i privatnom neprofitnom sektoru (0,44 posto).
