STANJE DUGA U EUROZONI: Države članice polako smanjuju deficite u blagajnama, ali Grčka je i dalje rekorder
Proračunski manjak smanjuje se ove godine u gotovo svim zemljama europodručja i EU, a i veći broj je zemalja sa suficitom.
I udjel javnog duga u BDP-u se smanjuje, no još je uvijek velik broj zemalja gdje dug premašuje BDP-a, a najviše u Grčkoj i Portugalu. Hrvatski je na nešto manje od 80 posto pokazuju podaci Eurostata.
Prosječni deficit je 2,1 posto BDP-a
U drugom tromjesečju ove godine proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na području eurozone 2,1 posto, odnosno 1,8 posto u cijeloj EU, prve su procjene Eurostata. Udio deficita, kako tumače, smanjen je zbog snažnijeg povećanja ukupnih prihoda u odnosu na rashode te većeg rasta BDP-a u odnosu na prvi kvartal.
Proračunski deficit u eurozoni, iskazan udjelom u BDP-u, u prvom tromjesečju ove godine iznosio je 2,5 posto, u zadnjem kvartalu prošle godine 3,3 posto, trećem kvartalu 2021. 4,1 posto, drugom 6,4 posto, prvom 6,8 posto…., a u drugom kvartalu prije dvije godine čak 11,9 posto.
Ukupni prihodi su u drugom tromjesečju u europodručju iznosili 47,2 posto BDP-a, što je 0,2 postotna boda više nego u prvom tromjesečju, kada su iznosili 47 posto BDP-a, dok su rashodi u istom razdoblju smanjeni sa 49,5 posto BDP-a na 49,3 posto BDP-a.
Malo slabije povećanje prihoda bio je u cijeloj EU, sa 46,4 na 46,5 posto BDP-a, dok su rashodi smanjeni sa 48,6 na 48,4 posto BDP-a.
Hrvatska u manjku od 11,3 milijarde kuna
Također, kako se navodi u najnovijem izvješću europskog statističkog ureda, na razini EU-a proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je prošle godine 4,6 posto, dok je u 2020., prvoj godini pandemije iznosio 6,7 posto, što je nešto više u odnosu na prve procjene. U eurozoni je lanjski deficit iznosio 5,1 posto BDP-a, kao što je i predviđeno u proljeće, dok je u 2020. godini iznosio 7 posto, što je pak nešto manje od procjena u travnju.
Sve su zemlje EU-a prošle godine zabilježile manjak u proračunu, osim Danske i Luksemburga čiji je proračun imao suficit od 3,6 odnosno 0,8 posto BDP-a.
Najveći je manjak zabilježila Malta, od 7,8 posto BDP-a te Grčka sa 7,5 posto BDP-a.
Hrvatska je lani godinu završila s proračunskim manjkom konsolidiranog proračuna opće države od 11,34 milijarde kuna, odnosno 2,6 posto BDP-a. Proljetna prognoza pokazivala je veći manjak, od 2,9 posto. U 2020. godini proračunski deficit iznosio je u našoj zemlji 7,3 posto BDP-a.
Najniži je manjak u 2021. imala Švedska, od 0,1 posto, koja pak prema prvim pokazateljima ima u drugom ovogodišnjem kvartalu višak od 2,4 posto, isto kao i Nizozemska, a viši suficit od njih Portugal sa 3 posto BDP-a.
Grčka dužna 182 posto BDP-a
Javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjio se u EU u 2021. gotovo za dva postotna boda, na 87,9, dok je u eurozoni lani bio manji za 1,6 postotnih bodova i iznosio je 95,4 posto, što je također nešto manje od prethodnih ovogodišnjih procjena.
Prema procjeni, na kraju drugog tromjesečja ove godine u europodručju javni dug je bio na 94,2 posto, a u prvom kvartalu 95,2 posto. I u EU se smanjio, sa 87,5 posto na 86,4 posto u istom razdoblju.
Na godišnjoj razini (drugi kvartal 2022. u odnosu na drugi kvartal 2021.)također je smanjen udjel javnog duga u BDP-u, sa 97,9 posto na 94,2 posto u europodručju, odnosno sa 90,5 na 86,4 posto u EU.
U oko polovici članica EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u premašio je lani propisani plafon od 60 posto. Najvišu je razinu na kraju prošle godine dosegnuo u Grčkoj te je bio gotovo dvostruko veći od BDP-a, a slijedi Italija gdje je javni dug bio viši za 50 posto i Portugal s javnim dugom višim od BDP-a za 25,5 posto..
U drugom tromjesečju ove godine procjene Eurostata pokazuju da je javni dug u Grčkoj 182,1 posto BDP-a, Italiji 150,2 posto, Portugalu 123,4 posto, Španjolskoj 116,1 posto…
U Hrvatskoj je u drugom kvartalu, prema procjeni, bio na razini od blizu 80 posto, isto kao i u Sloveniji, a najmanji je udjel javnog duga u BDP-u bio u Estoniji i Bugarskoj, isto kao i na kraju prošle godine.
Na kraju prošle godine u Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju prošle godine iznosio 343,78 milijardi kuna, a što iznosi 78,4 posto BDP-a. U 2020. iznosio je 330,63 milijarde kune, što je odgovaralo 87 posto BDP-a.
