IZVUKLI NOVAC IZ ČARAPA: Hrvati lani u gotovini kupili nekretnine vrijedne 30 milijardi kuna
Hrvati su lani gotovinom kupili nekretnine u vrijednosti od čak 30 milijardi kuna. Na kupnju stanova, kuća i zemljišta lani je ukupno potrošeno 60 milijardi kuna, pa je zapravo 50 posto svih kupnji obavljeno novcem iz čarapa. Tako su u godini prije službene potvrde ulaska Hrvatske u eurozonu, građani kune prelili u nekretnine.
U nekretnine plasirano ukupno 60 milijardi kuna
Inače, ulaganja u nekretnine lani su bile apsolutni hit jer je vrijednost transakcija rasla za 50 posto u odnosu na 20202. godinu, točnije s 40 na 60 milijardi kuna, ali je kupljeno 30 posto više nekretnina što dovoljno govori o eksploziji cijena na tržištu.
Podaci su ovo iz izvješća Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i zagrebačkog Ekonomskog instituta “Pregled tržišta nekretnina za 2021.”, iz kojih je vidljivo da je među ukupno 133 tisuće i 997 kupoprodaja nekretnina u prošloj godini najviše se trgovalo poljoprivrednim zemljištem, u 43.846 transakcija, a zatim slijede stanovi i apartmani (29.605), građevinsko zemljište (23.633) te obiteljske kuće, kojih je prodano gotovo 17 tisuća, ili 12,6 posto od svih kupoprodaja na tržištu nekretnina.
Gledano prema ukupnoj vrijednosti svih kupoprodaja, prema istome izvoru, najveći udjel imaju stanovi i apartmani čije su prodaje lani dosegle ukupan iznos od 23 milijarde kuna, piše Jutarnji list. Na građevinska zemljišta utrošilo se 36,8 posto ukupne vrijednosti dok se svaka peta kuna uložila u obiteljske kuće.
U Zadru kupljeno više nekretnina nego u Splitu
U Zagrebu se, očekivano, i ove godine bilježi najviše kupoprodaja nekretnina, s 14.764 transakcije, a zanimljivo je da je više transakcija bilo u Zadru nego u drugom najvećem hrvatskom gradu Splitu.
„Medijalna cijena pokazuje da je pedeset posto stanova i apartmana prodano po medijalnoj i cijeni manjoj od medijalne, a pedeset posto po većoj cijeni od medijalne. Najvišu medijalnu cijenu stanova i apartmana, iznad 15.000 kuna za “kvadrat” bilježe Dubrovnik, Rovinj, Split i Opatija, dok je u Zagrebu, primjerice, zabilježena medijalna cijena od 12.032 kune za “kvadrat”, navela je Ivana Rašić Iz Ekonomskog instituta Zagreb.
I između gradova s najvišom medijalnom cijenom zabilježene su značajne razlike, između Dubrovnika, kao najskupljeg s cijenom od 18.610 kuna za “kvadrat” i, primjerice, Splita, gdje se bilježi cijena od 16.682 kune.
U Dardi se za 30 posto godišnje plaće može kupiti stan od gotovo 50 kvadrata
Najvišu medijalnu cijenu prodanih građevinskih zemljišta lani bilježe Bol na Braču, s 2048 kuna za “kvadrat”, Split u kojem se 50 posto zemljišta prodalo po 1293 kune ili manje, te Dubrovnik gdje je cijena 1282 kune.
S druge strane, u čak 22 općine i grada lani se moglo kupiti građevinsko zemljište po medijalnoj cijeni za deset kuna za “kvadrat”, i manje od tog iznosa.
Po indeksu priuštivosti najteže je stanovnicima priobalnog pojasa. Tako građani Dubrovnika, Baške Vode, Hvara i Rovinja za jedan “kvadrat” stana ili apartmana moraju izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka.
Suprotni primjer su medijalne cijene i priuštivost nekretnine u Vukovaru, Plitvičkim Jezerima, Strahonincu (Međimurska županija), Đurđenovcu i Dardi u Osječko-baranjskoj županiji, gdje zaposleni za svoj godišnji dohodak može kupiti između 12,2 i 48,3 stambenog prostora.
