POREZ NA EKSTRAPROFIT: Tko ga u Europi već naplaćuje i jesu li banke iduće na udaru?
Europska unija će, odlučeno je u Europskom parlamentu, dodatno oporezovati neočekivanu dobit energetskih kompanija ostvarenu na gospodarskoj krizi uzrokovanoj ratom u Ukrajini. Naime, dok su građani Unije pogođeni nezapamćenim rastom životnih troškova zbog sve skupljih energenata i hrane, energetskim kompanijama profit će u 2022. godini strelovito narasti.
Porezom će se uzeti trećina neočekivane zarade?
Kako je izvijestio The Economist Unija kao referentnu vrijednost za određivanje iznosa neočekivane dobiti koju će oporezovati namjerava koristiti prosječnu dobit u protekle tri godine pa bi se tako sva dobit ostvarena u 2022 godini, koja je više od 20 posto veća od tog prosjeka smatrala neočekivanom i podlijegati dodatnom oporezivanju. Referentna stopa će biti niska zato što uključuje dvije godine u kojima su energetske kompanije poslovale slabije zbog niskih cijena energenata tijekom pandemije Covida 19. Stopa poreza trebala bi biti oko 33 posto.
Njemačka koja je za svoje građane pripremila paket pomoći u iznosu 65 milijardi eura od posebnog poreza na energetske kompanije planira ubrati 10 milijardi uz javnu potporu 76 posto Nijemaca prema anketi koju je provela tamošnja istraživačka tvrtka Infratest diamp, a objavio Reuters, ali i uz upozorenje da bi nastavak takve prakse mogao uzdrmati povjerenje u njemački porezni sustav.
Konačnom odlukom Europskog parlamenta zahvaljujući kojoj bi se na razini Unije trebalo prikupiti 140 milijardi eura pojačan je već od ljeta prisutan strah da bi se izvanredno oporezivanje moglo s energetskih kompanija proširiti i na druge sektore počevši od onog bankarskog.
Španjolska će od banaka naplatiti 7 milijardi eura
U tome predvodi Španjolska čija Vlada pod vodstvom Pedra Sancheza želi prikupiti 7 milijardi eura do 2024. oporezivanjem neočekivane dobit upravo banaka uz energetske kompanije, no nakon donošenja odluke u Europskom parlamentu voljni su uskladiti nacionalne prijedloge propisa s onima na razini Unije.
Međunarodni monetarni fond u svoj je analizi posvećenoj oporezivanju neočekivane dobiti energetskih kompanija iz kolovoza 2022. istaknuo da su najveće naftne i plinske tvrtke ostvarile povećanu profitabilnost u prvom tromjesečju 2022. s naznakama da je vađenje nafte i plina najviše pridonijelo toj zaradi.
“U svim velikim naftnim kompanijama, povrat na kapital i neto dobit za prvo tromjesečje 2022. uvelike je premašio onaj u prethodne četiri godine, što pokazuje da je negativan učinak umanjenja imovine u Rusiji više nego nadoknađen višim cijenama nafte i plina”, ističe MMF navodeći kako su primjerice ExxonMobil, Chevron i Eni zabilježili trostruko do peterostruko povećanje dobiti u proizvodnji krajem 2021. i početkom 2022.
U drugom tromjesečju 2022. godine rafinerije i maloprodaja više su pridonijele ukupnoj dobiti nego u prethodnom tromjesečju, no aktivnosti istraživanja i proizvodnje i dalje su dovele do povećanja dobiti. Neke europske zemlje već uvele nove privremen poreze ili druge fiskalne mehanizme, a cilj im je financirati pomoć građanima u nošenju s rastom cijena upravo energenata.
Grčka oporezuje energetske tvrtke stopom poreza od 90 posto, Italija izabrala stopu od 25 posto
Grčka je tako, prema podacima MMF-a uvela porez od 90 posto na neočekivanu dobit domaćih proizvođača električne energije koji je bio na snazi protekle zime, Mađarska je najavila takav privremeni porez za 2022. i 2023.godinu.
Italija je uvela jednokratni porez od 25 posto za energetske tvrtke u što ubraja proizvođače i prodavače električne energije, prirodnog plina i naftnih derivata, a primjenjuje se na kompanije čija je dobit porasla više od 5 milijuna eura između listopada 2021. i travnja 2022. godine u usporedbi s istim razdobljem lani prethodne godine. Rumunjska je uvela porez od 80 posto na dobit koju ostvare proizvođači električne energije, a računaju ga na mjesečnoj razlici između prosječne prodajne cijene i 450 leja po megavat satu. Porez je naknadno izmijenjen kako bi se primjenjivao na neto prihod, uzimajući u obzir troškove.
No, što ako tijekom jeseni europski lideri zaključe da ipak nemaju dovoljno novaca za financiranje svih potreba financijski iscijeđenih kućanstava?
Odjel za praćenje tržišta Standard&Poor’sa S&P Global Market Intelligence u svojem analitičkom članku ističe da bi više zemlja po uzoru na Španjolsku moglo upravo bankama nametnuti porez na neočekivani, odnosno iznenadni prihod.
O oporezivanju banaka razmišljaju Mađarska i Češka
Uz Španjolsku o privremenom porezu na dobit banaka razmišljaju Mađarska i Češka, a S&P objašnjava kako ovi porezi dolaze u vrijeme ekstremno viske inflacije.
“Banke će vjerojatno postati još jedna meta ako se kriza produbi tijekom zime, osobito u zemljama s visokim omjerima duga i BDP-a, poput Grčke i Italije”, slažu se brojni analitičari i ekonomisti a Johann Scholtz, bankovni kreditni analitičar nizozemske tvrtke za upravljanje imovinom Actiam kojeg S&P citira naglasio je kako su banke poreznicima djelomično i laka meta jer nisu popularne ni jednom dijelu stanovništva i oporezivanje njihove dobiti jednostavan je način da se umire ljudi.
S&P Global Market Intelligence ističe kako je Europski bankarski sektor zabilježio još jedno snažno tromjesečje u tri mjeseca do kraja lipnja, pri čemu su mnoge od najvećih banaka u regiji nadmašile procjene analitičara za prihode i dobit unatoč sve lošijim izgledima za globalno gospodarstvo.
Rast kamatnih stopa bankama omogućuje povećanje marže između onoga što plaćaju za depozite i onoga što zarađuju od kamata na zajmove pa je izgledno da će i njihovi prihodi rasti. S&P navodi i kako bi Europska komisija opravdanje za dodatno oporezivanje banaka eurozone mogla tražiti u tome što te banke ostvaruju zaradu na posuđivanju ultra jeftinih sredstava Europske središnje banke posuđenih uz negativne kamatne stope namijenjenih kreditiranju realnog gospodarstva.
Banke eurozone su naime zadržale znatan dio sredstava iz ranijih ECB-ovih ciljanih dugoročnih operacija refinanciranja i mogle bi zaraditi između 4 i 24 milijarde eura dodatnih prihoda od depozita dok u prosincu 2024. godine ne završi treći Ciljani dugoročni program refinanciranja ECB-a kada banke moraju vratiti sredstva.
“To potencijalno može postati politički izazovno pitanje, u kombinaciji s potporom koju su banke dobile tijekom pandemije”, smatra Scholtz.
