DOLAR JAČI OD EURA: Štednja u američkoj valuti donosi veće prinose
Dvije najzastupljenije valute na štednim i tekućim računima u Hrvatskoj su euri i kune. S ulaskom Hrvatske u eurozonu, kuna prestaje postojati, pa će kunska štednja postati štednja u eurima.
Druga najutjecajnija valuta postat će i u Hrvatskoj američki dolar. Dolar naime već mjesecima jača, a i prinosi na američke obveznice su veće od onih eurskih. Danas se za jedan dolar tako trebalo izdvojiti 1,03 eura.
Većina štednje je u eurima
U eurima je 71,17 posto štednje na domaćim računima, u kunama 21,36 posto, a u ostalim valutama je denominirano 7,47 posto.
„Američka centralna banka (FED) je ranije započela i agresivnije podiže kamatne stope od Europske centralne banke (ECB), što je dovelo do situacije da dolarske (američke) državne obveznice donose značajno veće prinose od eurskih (njemačkih). Primjerice, američka državna obveznica dospijeća za 1 godinu donosi prinos od čak 4,1 posto, dok ista njemačka obveznica donosi prinos od 1,7 posto (podaci na 22.09.2022. godine)“, komentiraju u investicijskoj kući InterCapital.
Nakon novih smjernica FED-a objavljenih krajem prošloga tjedna prinosu su porasli. Prinos na američko 10-godišnje državno izdanje dosegnuo je 3,7 posto, najvišu razinu od 2011. godine. Prinos na referentnu njemačku 10-godišnju obveznicu trgovanje je zaključio na 1,96 posto. Dodatno je objava FED-a utjecala na pad vrijednosti eura, pa je ovog ljeta dolar prvi puta u 20 godina bio jači od eura.
Referentne kamate u SAD-u skočit će na 4,4 posto do kraja godine
FED se prošli tjedan ponovno odlučio za podizanje kamatnih stopa za 75 baznih bodova. Istovremeno su objavljene i nove makroekonomske projekcije, a koje upućuju na slabiji gospodarski rast i više prosječne godišnje stope inflacije u odnosu na prognoze iz lipnja. Pritom je retorika čelnika FED-a ostala oštra te je signalizirana daljnja potreba za podizanjem kamatnih stopa u borbi protiv ustrajnih i široko rasprostranjenih inflatornih pritisaka.
Dužnosnici sada predviđaju da će referentne kamatne stope dosegnuti 4,4 posto do kraja ove godine te 4,6 posto u 2023. godini. To implicira da bi četvrto uzastopno povećanje od 75 baznih bodova moglo biti na rasporedu već tijekom sljedećeg zasjedanja početkom studenog.
Tijekom 2022. godine američki dolar je ojačao preko 14 posto u odnosu na euro.
I ECB snažno podiže kamate
„U slučaju nastavka loših gospodarskih okolnosti u Europi, izloženost dolaru služi kao vrsta zaštite portfelja“, smatraju u InterCapitalu.
Europa je ove godine puno jače osjetila poteškoće u opskrbi energijom nego SAD. Unatoč inflaciji, ECB je kasnije reagirao nego FED, a sve je to utjecalo i na pad vrijednosti eura i nižim prinosima eurskih obveznica.
Podsjetimo i da je, iako sa zakašnjenjem, i ECB krenuo u veće podizanje kamata od plana. Od sredine ovoga mjeseca za 75 baznih bodova su povećane tri ključne kamatne stope. Upravno vijeće će, prema procjeni, i na sljedećih nekoliko sastanaka povećati kamatne stope, a u cilju smanjenja rizika trajnog porasta inflacijskih očekivanja.
