ANALIZA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE: Eurozona je duboko ovisna o ruskom plinu, više od trećine plina je iz Rusije
Zbog straha od poremećaja u opskrbi energijom i sve strožih sankcija ruskom energetskom sektoru, cijene energenata na europskom tržištu divljaju. Odmah nakon invazije Rusije na Ukrajinu cijene nafte, ugljena i plina su skočile i od tada su nestabilne. O utjecaju na europodručje, posebno u počecima ruske invazije, piše u novoj publikaciji Europska središnja banka.
Nakon invazije plin poskupio za 180 posto
U prva dva tjedna nakon invazije, cijena nafte skočila je za 40 posto, ugljen je bio 130 posto skuplji, a plin nevjerojatnih 180 posto.
Neposredno nakon ruske invazije na Ukrajinu, europske tvrtke – energetske, pomorske i osiguravajuće tvrtke prekinule su veze s ruskim energetskim sektorom, što je dovelo do pada isporuka ruske nafte u Europu za 23 posto u ožujku. Procjena je da će ruska opskrba naftom pasti za 25 posto u drugoj polovici 2022. u odnosu na početak godine, pišu analitičari ECB-a (Europska središnja banka).
S obzirom na snažno oslanjanje europodručja na energetski sektor Rusije prije rata u Ukrajini, energetska tržišta europodručja posljednjih su mjeseci snažno pogođena opskrbom pa posljedično i rastom cijena.
Ruski energenti činili su 12 posto ukupne globalne ponude nafte, 5 posto ugljena i 16 posto plina na svjetskoj razini u 2019. godini.
Lani je pak Rusija je bila najveći dobavljač energenata u europodručju, pri čemu je iz Rusije uvezena gotovo četvrtina potrebne energije.
Njemačka i Italija u najvećem su problemu
Europodručje je naročito ovisno o uvozu prirodnog plina iz Rusije, jer je više od trećine svog plina za europodručje uvezeno iz Rusije, a taj je plin generirao 11 posto potrošnje primarne energije u europodručju. Njemačka i Italija su naročito ovisne o ruskom plinu.
Više cijene energenata pojačale su pritisak na potrošačke cijene energije pa su u veljači skočile za 32 posto, a u ožujku čak 44 posto da bi do svibnja rast pao na 39 posto. Inflacija energenata donekle je ublažena zbog interventnih mjera europskih vlada.
Naime, mnoge vlade europodručja dale su novčanu potporu kućanstvima kao kompenzaciju za rast cijene energenata. Većina njih smanjila je i trošarine i stope poreza na dodanu vrijednost, što je izravno utjecalo na smanjenje potrošačkih cijena.
EU zabranila i uvoz ruskog ugljena od kolovoza
EU je od kolovoza 2022. zabranila uvoz ruskog ugljena. Na posebnom sastanku Europskog vijeća krajem svibnja odlučeno je da se zaustavi većina uvoza ruske nafte.
Dok morska nafta čini oko dvije trećine ukupnog uvoza nafte iz Rusije, očekuje se da će embargo učinkovito obuhvatiti oko 90 posto uvoza nafte iz Rusije, budući da su se Njemačka i Poljska obvezale prestati uvoziti naftu iz cjevovoda.
Iako su sankcije EU-a usmjerene na izvoz ruskog plina ograničene, odgođeno je pokretanje nedavno izgrađenog plinovoda Sjeverni tok 2 između Rusije i Njemačke.
Zato, kažu u ECB-u, iako je do sada rat u Ukrajini imao relativno mali utjecaj na protok ruskog plina u europodručju, postoje znakovi većih rizika za opskrbu plinom. EU stoga nastoji smanjiti ovisnost o ruskom plinu za gotovo dvije trećine do kraja 2022. Namjera je zamijeniti oko jedne trećine ruskog plina povećanjem uvoza ukapljenog prirodnog plina od drugih dobavljača kao što su SAD i Katar. Još 6 posto plina trebalo bi doći plinovodom iz zemalja poput Norveške.
U usporedbi s naftom i ugljenom, plin je izvor energije koji je nekim zemljama eurozone najteže zamijeniti, budući da infrastruktura potrebna za pristup drugim dobavljačima još nije uspostavljena.
