REKORDER INFLACIJE EUROZONE: Cijene hrane u Estoniji nakon inflacije od 20 posto iste ili manje nego u Hrvatskoj
Estonija, mala baltička država u kojoj živi 1,3 milijuna stanovnika, rekorder je europodručja po inflaciji. U svibnju je tako inflacija dosegla vrtoglavih 20,1 posto, objavio je Eurostat.
Dvostruko veća inflacija nego u Hrvatskoj
Analitičari Swedbanka, banke sa sjedištem u švedskom Stockholmu koja drži 60 posto udjela u svim estonskim plaćanjima procijenili su da će ove godine kupovna moć radnika u toj zemlji pasti za šest posto i to će biti najveći pad kupovne moći u povijesti Estonije. Rekordnu inflaciju popratio je gospodarski rast od svega 4,3 posto u prvom tromjesečju 2022. godine.
Inflacija je u Estoniji dvostruko veća nego u Hrvatskoj gdje je prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku u travnju zabilježena stopa od 9,4 posto. Zbog takvog odnosa inflacije u dvije zemlje usporedili smo neke maloprodajne cijene hrane u Estoniji i Hrvatskoj.
Cijene proizvoda uzete su 2. lipnja s online trgovina, estonskog Selvera najvećeg tamošnjeg maloprodajnog lanca i s njime usporedivog hrvatskog Konzuma. Unatoč dvostruko većoj inflaciji u Estoniji neki su prehrambeni artikli i dalje jeftiniji nego u Hrvatskoj ili im je cijena podjednaka.
Primjerice, kilogram banana u Estoniji stoji 1,29 eura, a u Hrvatskoj 1,32 eura. Limun s cijenom od 1,39 eura po kilogramu jeftiniji je u estonskom Selveru nego u hrvatskom Konzumu gdje kilogram košta 2,12 eura. No, u Hrvatskoj je jeftiniji kivi s cijenom od 1,86 eura dok je u Estoniji kilogram kivija 2,99 eura.
Ulje skuplje u Estoniji, a piletina jeftinija
Suncokretovo je ulje jeftinije u Hrvatskoj, litra košta 2,39 eura, a u Estoniji je za 1,4 eura skuplje i košta 3,79 eura.
Veliku nevolju već od ožujka Estonci imaju s rastom cijene piletine, a 60 posto potreba tržišta zadovoljava domaća kompanija Talleg, dok 38 posto uvoze iz Latvije, Litve i Poljske te iz postsovjetskog prostora. Vindijin Cekin u Hrvatskoj ima sličnu tržišnu poziciju s tek nešto manjim tržišnim udjelom na domaćem tržištu. Početkom lipnja kilogram pileta koje je prosječno teško 1,8 kilograma u Estoniji košta 3,99 eura, a u Hrvatskoj 3,98 eura.
Prosječna bruto plaća radnika u Estoniji iznosi 1,593 eura, a u Hrvatskoj 1,370 eura, 223 eura manje. Uz dvostruko veću inflaciju nego u Hrvatskoj Estonci čiji životni standard pada i dalje za prosječnu plaću mogu kupiti 224 pileta prosječne težine od 1,8 kilograma, a Hrvati od svoje prosječne plaće mogu kupiti 192 takva pileta.
Kilogram svinjskog filea, poznatog i kao ‘lungić’ u Estoniji košta 7,99 eura, a u Hrvatskoj 7,56 eura. U Hrvatskoj su jeftiniji sirevi, ali ne i mlijeko kojeg se litra u Estoniji može kupiti za 0,99 eura, a u Hrvatskoj za 1,78 eura.
Estonci i dalje mogu kupiti više nego Hrvati
Iz Hrvatske perspektive, unatoč tome što se bore s rekordnom inflacijom Estonci si i dalje mogu priuštiti više nego Hrvati u estonskom javnom prostoru odzvanja teza kako je posljednji put životni standard u toj zemlji pao tijekom ekonomske krize prije 12 godina.
I upravo je u to vrijeme, nakon pada estonskog gospodarstva 2009. Godine od 14,1 posto Estonija 1. siječnja 2011. uvela euro te time potaknula ostale dvije baltičke države Litvu i Latviju da učine isto.
Cilj im je bio dovesti sigurnost i prekinuti nagađanja o devalvaciji krune, a bojali su se poskupljenja. Eurostat je iznio mišljenje da su učinci uvođenja eura u Estoniji bili vidljivi u smislu rasta cijena, no one nisu toliko rasle zbog uvođenja eura da bi mogle potaknuti glavnu inflaciju u zemlji.
Godišnja stopa inflacije u EU u veljači 2011. Kada je Estonija uvela euro iznosila je 2,9 posto, a u ožujku 3,1 posto, a Eurostat je procijenio da je u cjelini od prosinca 2010. do ožujka 2011. inflacija bila između 0,2 i 0,3 postotna boda. Estonija, nazvana i baltičkim tigrom zemlja je koju su prilikom uvođenja eura hvalili za čuvanje uravnoteženog proračuna, te vrlo brz prelazak na tržišno gospodarstvo.
Prvi put Estonija je pokušala uvesti euro 2007. godine, ali nisu mogli zbog visoke inflacije. Sada najvišu u Europi imaju i s eurom, a glavni čimbenik gospodarskog rasta je informatička industrija.
