MIROVINSKI FONDOVI U EUROZONI: Ukidanjem kune sva imovina može se plasirati u strane obveznice i dionice
Uvođenjem eura u Hrvatsku domaći mirovinski fondovi dobit će puno više slobode u ulaganju. Trenutačno imaju valutno ograničenje, pa primjerice 60 posto imovine u kategoriji B mora biti u kunama. Ulaskom u eurozonu u potpunosti će moći ulagati u imovinu nominiranu u drugoj valuti.
Kamate na obveznice ostaju iste
Iako to znači da bi mogli sva ulaganja staviti u primjerice njemačke obveznice, ipak to nije tako izgledno, jer su prinosi na hrvatske obveznice još uvijek veći od onih zapadnoeuropskih.
Naravno, prelaskom na novu valutu, sve domaće obveznice nominirane u kunama konvertirat će u eure. Domaće obveznice nominirane u kunama i eurima postat će samo eurske, a mirovinci će ih imati oko 60 posto u svom portfelju.
‘Dva milijuna članova fondova morat će dobiti pravovremeni info vezan za konverziju i izračune u euro. Hanfini subjekti nadzora će potpisivati Etički kodeks vezan za korektno obavljenu konverziju, odnosno da se neće dizati cijene’ – kaže čelnik Hanfe Ante Žigman.
Iako će se hrvatske obveznice nominirane u kunama konvertirati u euro, kamate se neće mijenjati, tj. ostat će iste do dospijeća. Žigman je napomenuo i da je konverzija obveznica u kunama izvedena tako da se uvodi nova nominalna vrijednost od 0,01€ odnosno 1 eurocent. Time su se eventualni gubici u konverziji sveli na razinu od 2,5kune ili 0,32 eura za cijeli financijski sektor.
Rejting zemlje može narasti za nekoliko ocjena
Za razliku od razdoblja od prije samo nekoliko godina, trenutačno kamata na domaće obveznice nominirane u kunama i one u eurima nije velika.
U načelu su to jedine važnije tehničke promjena za mirovinske fondove, nakon što se euro uvede. Puno su značajnije one koje će i oni osjetiti zbog boljeg rejtinga i manjih rizika.
Kako su već ranije isticali čelnici mirovinskih društava, uvođenjem eura smanjit će tečajni i kreditni rizik, što će u nekoj mjeri dodatno otvoriti hrvatsko tržište kapitala prema inozemstvu. Najavili su već tada veći izlazak na strana tržišta jer im imovina premašuje mogućnosti hrvatskog tržišta kapitala.
Kako je već ranije najavljivano iz rejting agencija, naš ulazak u eurozonu mogao bi se osjetiti i na podizanju rejtinga, a što je opet dobra priča i za domaći dug, odnosno državne obveznice, zbog manje premije rizika.
Analitičari ne odbacuju mogućnost da rejting dođe na razinu od čak A ili A-, što je nekoliko razina bolji rejting države od onog kojeg imamo danas.
Značajno je i da će obveznice RH ulaskom u eurozonu postati prihvatljivi kolateral za operacije Europske središnje banke. Tako će se jeftinijom prodajom obveznica ECB-u dobiti bolji pristup likvidnosti, a što će u konačnici značiti manje kamate, uključujući i one za građane. Dok nismo bili dio eurozone, a u vrijeme velike krize, upravo je ta razlika u kamati bila vidljiva. Dok su kod nas kamate rasle, u zemljama eurozone su padale, zbog pada euribora.
OMF-ovi imaju 2,1 milijuna članova, u dionicama 28 milijardi kuna
Obvezni mirovinski fondovi imali su na kraju ožujka 2022. ukupno 2.122.402 člana. Pritom se u B kategoriji nalazilo 89,21 posto, u A kategoriji 7,14 posto te u C kategoriji 3,05 posto ukupnog broja članova OMF-ova.
Mjesečni prinosi A i B kategorije blago su se oporavili u ožujku i rasli su 2,21 posto za kategoriju A, 1,30 posto za kategoriju B i -0,03 posto za kategoriju C. Kategorija A je najrizičnija jer se veći udjeli plasiraju u u dionice, B kategorija kombinira veći udio u obveznice, a manji u dionice dok je kategorija C u kojoj se nalazi imovina građana koji se bliže mirovini usmjerena na obveznice.
Godišnji prinosi iznosili su 6,48 posto za kategoriju A, 2,54 posto za kategoriju B i -2,13 posto za kategoriju C, dok su anualizirani prinosi od početka rada OMF-ova iznosili 7,27 posto za kategoriju A, 5,35 posto za kategoriju B i 4,01 posto za kategoriju C.
Obveznička ulaganja OMF-ova na kraju ožujka iznosila su 83,8 milijardi kuna (63,43 posto ukupne imovine) dok je zastupljenost ulaganja u dionice u imovini OMF-ova u ožujku iznosila 27,8 milijardi kuna, odnosno 21 posto imovine OMF-ova.
Pritom su ulaganja u domaće dionice činila 12,4 posto, a ulaganja u strane dionice 8,6 posto ukupne imovine OMF-ova. Ulaganja u investicijske fondove na kraju ožujka iznosila su 15,7 milijardi kuna, odnosno 11,86 posto imovine.
