EUROPSKA KOMISIJA Rast cijena u Hrvatskoj usporit će se iduće godine, ulazak u eurozonu podići će investicije i trgovinu
BDP će u Hrvatskoj ove godine rasti 3,4 posto, stoji u najnovijem izvješću Europske komisije objavljenom u ponedjeljak, što je za 1,4 postotna boda manje od očekivanog rasta navedenog u procjenama EK iz veljače, odnosno prije rata u Ukrajini, kada je previđeni rast bio 4,8 posto. Sljedeće godine Komisija nam prognozira rast od 3 posto.
Inflacija iduće godine pada na 2,8 posto
Komisija predviđa i da će inflacija ove godine biti na razini od 6,1 posto, isto kao i u eurozoni, a sljedeće da će nam se smanjiti na 2,8 posto. Kao pozitivne činjenice Komisija izdvaja predviđeni ulazak u eurozonu, odnosno uvođenje eura, što bi trebalo pozitivno utjecati na investicije i trgovinu.
Investicije i reforme predviđene Nacionalnim planom za oporavak i otpornost trebale bi pak ubrzati rast gospodarstva, smatraju u Europskoj komisiji. Stopa zaposlenosti bi prema procjenama EK, trebala porasti za oko 1,5 posto, a stopa nezaposlenosti s prošlogodišnjih 7,6 posto na 6,3 posto ove godine i 6 posto sljedeće godine.
Prognoziraju nam i smanjenje proračunskog deficita na 1,8 posto u sljedećoj godini i udjela javnog duga u BDP-u na 73,1 posto u 2023. godini.
Portugal će rasti najbrže, a bolja od nas i Slovenija
A evo i kako stojimo s prognozama u odnosu na zemlje članice EMU, u čije bi društvo uskoro trebali ući.
Što se tiče gospodarskog rasta, bolje od nas stoji ove godine Portugal s rastom BDP-a od najviših 5,8 posto, Irska 5,4 posto, Malta s rastom od 4,2 posto, Španjolska s rastom od 4 posto, Austrija sa 3,9 posto, Slovenija sa 3,7 posto te Grčka s rastom gospodarstva od 3,5 posto.
Prognoza rasta za sljedeću godinu nam je 3 posto, a bolje od nas stoje Irska s rastom od 4,4 posto, Malta s rastom od 4 posto, Slovačka 3,6 posto, Cipar sa 3,5 posto rasta, Španjolska 3,4 posto te Grčka i Slovenija 3,1 posto. U osam zemalja članica EMU, od njih 19, gospodarski rast bi prema procjeni Komisije trebao u 2023. biti veći nego ove godine.
U ovoj godini rast cijena u našoj zemlji sličan je onima u EU, a u niti jednoj zemlji nije manji od 4,4 posto koliko bi mogao biti u Portugalu te potom Finskoj i Malti 4,5 posto.
Slovačka će visok rast cijena imati i 2023. godine
Bolje od nas s inflacijom stoje u procjeni ove godine i Francuska, sa stopom od 4,9 posto, Italija sa stopom od 5,9 posto, Cipar 5,2 posto te Austrija 6 posto. Naših predviđenih 6,1 posto jednak je inflaciji u Sloveniji i Irskoj, a najveća inflacija bi mogla biti u Estoniji, 11,2 posto, ali sa snažnom korekcijom već u 2023.
Manje stope inflacije od naše u 2023. u Komisiji prognoziraju u 11 zemalja članica EMU. Za Španjolsku – 1,8 posto, Portugal, Belgiju i Grčku – 1,9 posto, u Italiji, Finskoj i Luksemburgu 2,3 posto, 2,5 posto u Estoniji, pa 2,6 posto na Malti te 2,7 posto na Cipru i u Nizozemskoj.
Kod nas je prognoza spomenutih 2,8 posto. Najveći bi porast cijena u odnosu na ostale članice EMU mogao biti u Slovačkoj, za čak 6,8 posto, ujedno i jedinoj zemlji u kojoj bi inflacija prešla 3,5 posto.
Sa stopom nezaposlenosti od 6,3 posto u ovoj godini, koliko nam Europska komisija predviđa, bolje od nas stoji devet zemalja članica EMU – Njemačka sa stopom od 3,3 posto, Malta sa 3,6 posto, Nizozemska 4 posto, Irska 4,6 posto, Slovenija sa 4,8 posto, Austrija sa stopom od 5 posto, Luksemburg 5,2 posto, Portugal 5,7 posto i Belgija 5,8 posto.
U 2023. godini nezaposlenost bi trebala pasti na 6 posto, a premašilo bi nas opet istih devet zemalja, a najmanja stopa bi opet bila u Njemačkoj.
