SHOPPING U EUROZONI: Prije pandemije većina građana plaćala je gotovinom, danas se kupuje mobitelom i s karticama
Prije pandemije, u 2019. godini 73 posto svih plaćanja u eurozoni bilo je obavljeno gotovinom, 24 posto karticama, a 3 posto drugim instrumentima plaćanja, pokazala je opsežna Studija o stavovima potrošača o plaćanju u europodručju (SPACE). Građani eurozone koronavirus su dočekali kao ljubitelji plaćanja u gotovini, no mjere za suzbijanje pandemije, od zaključavanja gospodarstva do snažnog poticanja na bezgotovinsko plaćanje zbog mogućeg širenja zaraze razmjenom novčanica, dovele su do toga da je 40 posto građana eurozone prema anketi koju je provela Europska centralna banka smanjilo plaćanje gotovinom.
Njemačka središnja banka (Deutsche bank) procjenjuje da bi se u razdoblju nakon pandemije broj bezgotovinskih plaćanja mogao znatno povećati diljem europodručja, budući da će mnogi potrošači trajno prijeći s tradicionalnog gotovinskog plaćanja na kartično plaćanje.
“Nakon što se ukinu ograničenja povezana s pandemijom na (fizičku) kupovinu i ugostiteljski sektor, transakcije u zemljama orijentiranim na kartice će vjerojatno skočiti”, procijenili su u Deutsche banku, no tek treba vidjeti u kojoj će se mjeri europski potrošači umjesto kupnje na internetu vraćati u lokalne trgovine. Njemačka središnja banka u svojem je pregledu tržišta ustvrdila da ako se kupci i vrate jednostavnoj kupnji vjerojatno će koristiti manje gotovine nego prije pandemije.
Svaki deseti Hrvat kupuje mobitelom, a Slovenci gotovinom plaćaju samo male iznose
Za potrebe projekta stvaranja digitalnog eura Europska centralna banka je u listopadu 2021 naručila i krajem ožujka ove godine objavila detaljno izvješće o preferencijama u načinima plaćanja građana eurozone izrađeno u suradnji s tvrtkom Kantar Public koja se bavi savjetovanjem i analizom podataka.
Budući da još uvijek nije dio eurozone Hrvatska nije obuhvaćena istraživanjem koje je Europska centralna banka nedavno objavila, no prema podacima Hrvatske narodne banke udio kartičnog plaćanja u Hrvatskoj se godišnje ponavljao za otprilike dva postotna boda a tijekom 2019. i 2020. porastao je za 5 postotnih bodova i na takva plaćanja otpada 21 posto fiskaliziranih računa. Mobilne aplikacije kao sredstvo plaćanja preferira 10 posto ispitanika u Hrvatskoj.
Slovencima su najpopularniji načini plaćanja gotovina te debitne i kreditne kartice pri čemu gotovinu koriste za manje iznose, a kartice za veće. Mlađi Slovenci gotovinu koriste samo ako im druga sredstva plaćanja nisu dostupna. Tehnološki upućeni Slovenci rijetko koriste gotovinu.
Najveći obožavatelji plaćanja gotovinom su Austrijanci, posebno zato što je gotovinsko plaćanje preferiraju u svim dobnim skupinama te podjednako i tehnološki potkovaniji građani. Štoviše, u Austriji mnoge trgovine, restorani i automati, prema podacima iz Kantar Publicova izvještaja i primaju samo gotovinu. Gotovina je prva na listi preferencija i za Portugalce koji uz nju vole plaćati debitnim karticama i bankovnim transferima, no koriste se i bankovne aplikacije.
Mladi Talijani koriste mobilne novčanike, dok ih u Francuskoj ne vole zbog prijevara
Grci i Talijani su specifični svaki na svoj način. U Grčkoj je prije pandemije gotovina bila preferirani način plaćanja no pandemija je ubrzala usvajanje i korištenje debitnih i kreditnih kartica te beskontaktnog plaćanja. Grke su karticama privukli programi vjernosti na kojima su skupljajući nagrade njihovim korištenjem mogli zaraditi.
U Italiji se navike plaćanja razlikuju ovisno o godinama, pa tako građani od 18 do 40 godina uglavnom koristili digitalne i mobilne načine plaćanja, a gotovina je najpopularnija u onih starijih od 65 godina. Kao i u Grčkoj u Italiji su bodovni programi koji daju nagrade ili povrat novca popularan su način plaćanja osobito kod žena, no mobilne aplikacije su manje popularne izuzev lokalne Satispay. Talijani koji koriste tu aplikaciju smatraju da već postoji i previše načina plaćanja u eurozoni. Na Cipru i Malti se većinom plaća kreditnim i debitnim karticama i gotovinom.
Francuzi najčešće plaćaju debitnim karticama, a popularna je i gotovina, osobito kod osoba starijih od 65 godina. Od digitalnih oblika plaćanja u Francuskoj je najpopularniji PayPal za online kupovinu, međutim Francuzi nisu ljubitelji mogućnosti mobilnog plaćanja zbog prijevara i sigurnosnih briga te zato što nisu uočavali koristi od takva plaćanja.
Tehnološki upućeni Francuzi najpopularnijima ipak drže digitalne načine plaćanja što uključuje aplikacije za mobilno plaćanje, virtualne kartice i sheme elektroničkog plaćanja. Nove načine plaćanja Francuzi su u vrijeme pandemije ponajviše usvajali jer nisu imali drugog izbora. U Njemačkoj i šira javnost i tehnološki potkovani Nijemci, te sve dobne skupine za plaćanje preferiraju gotovinu, debitne i kreditne kartice, internetsko bankarstvo i PayPal. Pri tome kreditne kartice i PayPal pretežno služe za online kupovinu.
Samo pet država tehnološki je zrelo
U tehnološki zrela tržišta, odnosno zemlje u kojima su građani pretežno skloni modernim načinima plaćanja, od beskontaktnih kartica preko brojnih aplikacija, ubraja se prema studiji Kantar Publica samo pet članica eurozone, a to su Belgija, Estonija, Finska, Irska i Nizozemska.
Gotovinu kao sredstvo plaćanja na tim tehnološki zrelim tržištima više vole uglavnom stariji od 65 godina. U Finskoj su mnogi prihvatili MobilePay kao zamjenu za gotovinu posebno u svjetlu pandemije koronavirusa, dok je u Irskoj za mobilno plaćanje široko korišten Revoult iako uglavnom za manje iznose zbog zabrinutosti oko nedostatka bankovnog jamstva za novac u aplikaciji. Nizozemska je zemlja za koju se zbog zrelosti tržišta smatra da će se njezini stanovnici sve više oslanjati na digitalne metode plaćanja, a navike plaćanja šire javnosti i tehnološki potkovanijih građana slične su.
U Latviji se koristi mješavina načina plaćanja, a u toj mješavini je gotovo sve od gotovine preko PayPala ili Apple Walleta, no zanimljivo je da muškarci u dobi od 25 do 54 godine preferiraju plaćanje gotovinom. U Litvi najviše plaćaju debitnim i kreditnim karticama i bankovnim transferima, a tehnički upućeni građani koriste digitalna sredstva plaćanja.
U Luxemburgu se upotreba gotovine smanjivala osobito tijekom pandemije i koristila se pretežno u malim trgovinama za kupnje u iznosu do 50 eura, no šira javnost ipak najviše voli plaćati debitnim i kreditnim karticama, dok Slovaci preferiraju debitne kartice zato što ih smatraju praktičnima. Slovacima kreditne kartice nisu popularne jer se smatra da imaju nepovoljne uvjete.
Španjolci spadaju u istu skupinu preferirajući debitne kartice i gotovinu, a do povećane upotrebe digitalnih metoda dovela je pandemija iz higijenskih razloga, ali i zato što su postale šire prihvaćene od strane trgovaca. Nove načine plaćanja Španjolcu su, zanimljivo je, usvajali usmenom predajom.
