ŠTO S NOVČANICAMA? Može li Ante Starčević postati numizmatička vrijednost?
Novčanica od tisuću kuna s likom Ante Starčevića ima potencijal postati vrijedan numizmatički primjerak, odnosno njezina bi vrijednost u budućnosti, kada se kuna zamjeni eurom mogla biti očuvana, pa čak i narasti – pretpostavlja Zlatko Viščević, numizmatičar s više od tri desetljeća iskustva, vlasnik tvrtke Monetalis. Novčanice valuta koje su prestale biti sredstvo plaćanja kupuju se i prodaju kao kolekcionarski primjerci, no dok su neke očuvale svoju vrijednost, mnoge se mogu kupiti vrlo jeftino. Vrijednosna sudbina novčanice od tisuću kuna ponajviše leži u rukama Hrvatske narodne banke. Budući da je odlučeno da će HNB novčanice kuna bez ograničenja vremenskog roka mijenjati za eure po utvrđenom fiksnom tečaju, neke stare novčanice kuna će na numizmatičkom tržištu dobiti na vrijednosti.
Viščević podsjeća na primjer njemačkih marki i talijanskih lira. Talijanska centralna banka (Banca d’Italia) je odlučila ograničiti razdoblje u kojem zamjenjuje novčanice lira za novčanice eura, dok je njemačka centralna banka (Deutsche Bundesbank) odlučila zauvijek zamjenjivati novčanice marke za euro. Prije uvođenja eura 50 tisuća talijanskih lira vrijedilo je gotovo jednako kao i 50 njemačkih maraka, a oboje se konvertiralo u vrijednost od 25 eura.
– Međutim kako je ljudima ostalo puno novčanica od 50 tisuća lira nakon što ih više nisu mogli zamijeniti, njihova vrijednost je pala i sada se takvu novčanicu može kupiti za šest do sedam eura dok je novčanica od 50 njemačkih maraka danas vrijedna najmanje 25 eura plus još numizmatička vrijednost, ukoliko se radi o jako dobro očuvanom primjerku. Takva vrijednost može ići i do 30 posto iznad nominalne vrijednosti. U najgorem slučaju, za nju uvijek možete kod njemačke centralne banke dobiti 25 eura po njihovom fiksnom tečaju konverzije – tumači Viščević.
Čak 95 posto novčanica od 1000 kuna bit će povučeno
HNB je odabrao put Bundesbanke, njemačke centralne banke, pa će i novčanice kuna kada prestanu biti sredstvo plaćanja, ipak zadržati svoju vrijednost. No, nemaju sve jednak potencijal vrijednosti na numizmatičkom tržištu, već je on prirodno najveći za novčanice s najvišim apoenima.
– Rijetko će ljudi zaboraviti zamjeniti novčanicu od tisuću kuna i malo ljudi si može priuštiti da je ne zamjeni za eure. Izvjesno je da će, kad HNB na kraju 2023. godine objavi koliki je postotak kojih novčanica povučen iz opticaja, i do 95 posto novčanica od 1000 kuna biti povučeno. Neke novčanice nikad se neće povući jer će biti zadržane kao kolekcionarski primjerci. Bit će relativno rijetke i mogle bi stoga imati veću numizmatičku vrijednost – tumači Viščević i naglašava kako novčanica mora biti i savršeno očuvana.
– Sasvim nova, nikad korištena novčanica od tisuću kuna vrijedit će više od korištene i oštećene. I ja sam si spremio nekoliko komada savršeno očuvanih, pa ćemo vidjeti što će biti – kaže Viščević, no upozorava i da je riskirao, odnosno da HNB vrlo jednostavnim potezom može srušiti vrijednost sačuvanih novčanica s likom Ante Starčevića. To se naime dogodilo novčanicama Hrvatskog dinara, valute koja se kratko koristila u Hrvatskoj poslije jugoslavenskog dinara, a prije uvođenja kune. HNB je nakon što je hrvatski dinar prestao biti službeno sredstvo plaćanja, pakiranja od tisuću komada novčanica od stotinu tisuća hrvatskih dinara prodavao za nešto više od 300 kuna. Novčanicu od tisuću kuna takva bi sudbina mogla zadesiti ako se HNB odluči na isti pristup, ali prije toga bi morali obustaviti zamjenu novčanica kune za novčanice eura, koja će prema sadašnjim najavama biti trajna. Nadam se da HNB neće na isti ili neki drugačiji način numizmatički obezvrijediti novčanice od tisuću kuna, zaključuje Viščević.
