EU novac: Da 72 posto Hrvata zna za projekte financirane EU fondovima ne čudi kad je do kraja rujna isplaćeno 6,15 milijardi eura
U odnosu na EU prosjek od svega 39 %, čak 72 % ispitanika iz Hrvatske izjavilo je kako je čulo za projekte koji su sufinancirani iz fondova Europske unije s ciljem unapređenja područja u kojima žive, što je Hrvatsku svrstalo na visoko treće mjesto od 27 država članica EU.
Hrvatskoj na raspolaganju gotovo 7 milijardi eura
Od onih koji su čuli za projekte, njih čak 87 % smatra kako su provedena ulaganja imala pozitivan utjecaj na razvoj hrvatskih gradova i regija.
U sklopu ovogodišnjeg Europskog tjedna regija i gradova početkom listopada predstavljeni su rezultati istraživanja Flash Eurobarometar 531, kojim je ispitana svijest i percepcija građana o regionalnoj politici Europske unije.
Najveći broj poljskih ispitanika, čak 95 posto, je izjavilo da su ulaganja iz EU fondova imala pozitivan utjecaj na razvoj gradova i regija, slijedi Irska u kojoj su takvo mišljenje podijelila 93 posto ispitanika, u Sloveniji njih 92 posto, potom slijede Litva, Finska, Malta i Estonija s 91 posto, Grčka s 88 posto ispitanika i zatim Cipar i Hrvatska gdje je spomenutih 87 posto ispitanika reklo da su bespovratna EU sredstva pozitivno utjecala na kvalitetu života.
Najpoznatiji izvori potpora hrvatskim ispitanicima su Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond (76 %) te Fond solidarnosti Europske unije, za kojeg je čulo njih 56 % ispitanika.
Kako komentiraju u resornom Ministarstvu za regionalni razvoj i fondove EU, navedeni rezultati ne čude s obzirom da je Hrvatska u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. za ulaganja u jačanje gospodarstva i poslovnu konkurentnost, zaštitu okoliša i održivost resursa, povezanost i mobilnost, obrazovanje te ostale razvojne segmente na raspolaganju imala čak 6,964 milijardi eura, od čega je do kraja rujna 2023. isplaćeno 6,15 milijardi eura, odnosno 88,38 %.
Potpora u EU najmanje 80 posto
S druge strane, sredinom ove godine iskorištena sva raspoloživa sredstva koja je Hrvatska dobila u sklopu Fonda solidarnosti za sanaciju šteta nastalih kao posljedica potresa iz 2020. godini, a iznosila su više od milijardu eura.
Na dnu ljestvice su Italija, Nizozemska, Danska, Španjolska, Francuska… u kojima najmanji broj ispitanika vidi korist od EU fondova za razvoj njihovih krajeva.
Jasno je da su nove članice EU imale i veću potrebu korištenja bespovratnih sredstava jer je to bio i gotovo jedini način da se obnovi ili izgradi niz novih projekata koje države ne bi mogle vlastitim sredstvima. Gleda li se samo naša zemlja, uložena su znatna sredstva u gradnju vrtića, navodnjavanje, energetske obnove, niz socijalnih mjera i programa, obnovu dvoraca i luka…
Bez obzira što građani pojedinih, prije svega razvijenih zemalja, ne vide tolike koristi od EU fondova, ipak u 21 državi broj ispitanika nije manji od 80 posto koji smatra da novac iz EU nije pomogao u kvaliteti života njihovih gradova i regija, a nigdje manje od 50 posto ispitanika.
Istraživanje je za Glavnu upravu za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije provela agencija Ipsos European Public Affairs na reprezentativnom uzorku od 25.718 građana starijih od 15 godina iz svih 27 država članica EU u razdoblju od 9. do 22. lipnja ove godine. Iz Hrvatske su u istraživanju sudjelovala 1.003 ispitanika.
