KAMATE NARASLE U NEBO Od nula do 4,25 posto u samo godinu dana i osam ciklusa podizanja! Tu nije kraj, opet rastu u rujnu?

Kao što se je i očekivalo, Europska središnja banka podignula je kamatu za 25 baznih bodova, a zbog jednog cilja – vraćanje inflacije na razinu od 2 posto.

Povećanje kamate krenulo je prije točno godinu dana i od tada provedeno osam puta. Prošlo povećanje bilo je u svibnju, kada je zaustavljeno povećanje za 50 baznih bodova te je, kao i ovaj puta, povećana kamata za 25 baznih bodova.

Kamata za prekonoćne posudbe čak 4,5 posto

Referentna kamatna stopa za refinanciranje banaka porasla je na 4,25%, odnosno po toj stopi banke posuđuju novac od ESB-a.




Na 3,75 posto porasla je kamata na depozite, odnosno ona po kojoj banke mogu staviti višak sredstava. Kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana povećana je na 4,50 posto. Prema mišljenju središnjih bankara, inflacija nastavlja padati, ali su očekivanja da će predugo ostati previsoka.

Ističe se kako je inflaciju važno vratiti na ciljanu razinu, jer se primjećuje pooštravanje financiranja i manja potražnja.

Nova visina kamata primjenjivat će se od 2. kolovoza.




“Današnje povećanje kamatnih stopa zasniva se na našoj procjeni u pogledu inflacijskih izgleda, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Kretanja u razdoblju poslije posljednjeg sastanka potvrđuju očekivanje da će se inflacija do kraja godine nastaviti smanjivati, ali će dulje razdoblje ostati viša od ciljne razine. Premda postoje naznake smanjivanja određenih mjera inflacije, temeljna inflacija i dalje je, općenito gledajući, visoka. Nastavlja se snažan prijenos prethodnih povećanja kamatnih stopa: uvjeti financiranja ponovno su pooštreni i sve nepovoljnije utječu na potražnju, koja je važan činitelj u vraćanju inflacije na ciljnu razinu”,  rekla je tijekom press konferencije Christine Lagarde, predsjednica ESB-a.

Ponovljeno je kako će budućim  odlukama Upravno vijeće određivati razine ključnih kamatnih stopa ESB‑a koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno da se inflacija što skorije vrati na srednjoročni cilj od 2 posto.

Inflacija pada, ali nedovoljno brzo

“Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja zaoštravanja nastavit ćemo primjenjivati pristup koji se zasniva na podacima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama i dalje ovisiti o procjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka te dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike”, rekla je Lagarde.


Inflacija je u lipnju iznosila 5,5 posto, što je pad za 0,6 postotnih bodova u odnosu na svibanj. Cijene energije pale su na 5,6 posto na godišnjoj razini, dok su cijene hrane nastavile usporavati, ali su i dalje na visokoj razini od 11,6 posto.  Inflacija bez energije i hrane porasla je do 5,5 posto u lipnju, a roba i usluge su slijedile različite trendove. Robna inflacija dodatno je smanjena, na 5,5 posto, s 5,8 posto u svibnju. Suprotno tome, inflacija u uslugama porasla je na 5,4 posto, s 5 posto u svibnju, zahvaljujući snažnoj potrošnji na godišnjim odmorima te putovanjima.

Upravno vijeće donijelo je i odluku da će se  minimalne pričuve remunerirati po stopi od 0 posto. Tom će se odlukom očuvati djelotvornost monetarne politike jer će se zadržati trenutačni stupanj kontrole nad stajalištem monetarne politike i postići potpun prijenos odluka o kamatnim stopama na tržišta novca. Njome se istodobno pridonosi učinkovitosti monetarne politike smanjenjem ukupnog iznosa kamata na pričuve koji treba platiti radi provođenja odgovarajućeg stajališta.

.

Pročitajte još