SVJETSKI DAN STANOVNIŠTVA U Hrvatskoj se lani rodilo manje od 34 tisuće djece
Iako nakon COVID-19 i raseljenih osoba broj stanovnika u EU raste, Hrvatska, kao i još šest članica EU– Italija, Bugarska, Grčka, Mađarska, Poljska i Slovačka, bilježe pad stanovnika na početku ove godine. Naime, trend pada stanovnika u našoj zemlji je prisutan već dulje vrijeme i nema naznake promjenama.
Najveći pad stanovnika u Italiji
Neki dan obilježen je Svjetski dan stanovništva povodom čega je Eurostat objavio podatke o broju i kretanju stanovnika.
Prema procjenama iz 2021. godine imali smo 4 milijuna stanovnika, ipak, popis stanovnika pokazao je da nas je 3,87 milijuna, što je i korigirano u 2022. godini, a već u 2023. godini broj stanovnika je pao za dodatnih gotovo 11,5 tisuća stanovnika. Najveći dio izgubljenog stanovništva odnosi se na migracije, iako niti podaci o rođenima u prošloj godini nisu ohrabrujući.
Prema podacima DZS-a, lani je rođeno tek 33.990 djece, čak 2518 manje nego godinu ranije i najmanje otkad se prati statistika rođenih. Vjerojatno će to oslabiti i našu stopu fertiliteta, koja je prema podacima za EU u 2021. godini, bila na razini od1,58, a u EU 1,53.
Najveći pad broja stanovnika u apsolutnim brojevima lani je imala Italija(-179 419 osoba), a slijedi Poljska s minusom od 136 tisuća izgubljenih stanovnika.
Slovenaca 10.000 više
Slovenija, prema podacima Eurostata, 1. siječnja ove godine imala oko 2,12 milijuna stanovnika, odnosno gotovo 10.000 više nego godinu ranije.
Negativan trend promijenila je i Rumunjska, u kojoj je porastao broj stanovnika za oko 9 000 u godinu dana. Stanovnici se vraćaju i u baltičke zemlje, koji su nakon ulaska u EU odlazili izvan zemlje.
Najveći porast stanovnika imala je Njemačka, za 1,1 milijun stanovnika. Njemačka ima i najveći broj stanovnika u EU te zajedno s Francuskom i Italijom čini 47 posto stanovništva EU. Malta, Luksemburg i Cipar imaju najmanji broj stanovnika.
Nakon pada broja stanovnika 2020. i 2021. zbog utjecaja pandemije COVID-19, populacija EU-a povećala se je u 2023. godini na 448,4 milijuna osoba s 446,7 milijuna na početku 2022. godine, pokazuju podaci Eurostata.
Zbog izbjeglica iz Ukrajine raste broj stanovnika EU
Na rast je više utjecala migracija stanovništva nego prirodno kretanje, odnosno više je ljudi doselilo nego što je bilo rođenih. Razlog pozitivne migracije jesu raseljene osobe iz Ukrajine koje su dobile status privremene zaštite u EU, ali i priljev nakon COVID-19.
Gledajući 60-tak godina unazad, stanovništvo EU-a naraslo je s 354,5 milijuna 1960. na 448,4 milijuna 1. siječnja 2023., što je povećanje od 93,9 milijuna ljudi.
No, stopa rasta stanovništva postupno je usporila u posljednjim desetljećima, pa se je tako, primjerice, stanovništvo EU-a povećavalo u prosjeku za oko 0,8 milijuna osoba godišnje tijekom razdoblja 2005. – 2022. u usporedbi s prosječnim povećanjem od oko 3 milijuna osoba godišnje tijekom razdoblja 1960-ih.
Također, stanovništvo EU-a se je zbog pandemije COVID-19 kratko smanjila 2020. za oko pola milijuna osoba, a 2021. za gotovo 0,3 milijuna osoba, ipak, nakon toga, kako podaci pokazuju, počela je ponovno rasti.
