SATELITSKA BILANCA EUROSTATA Od svih zemalja u Europskoj Uniji, Hrvatska je najviše ovisna o turizmu
Hrvatsko je gospodarstvo u Europskoj uniji najovisnije o turističkoj djelatnosti, potvrdili su još jednom podaci Turističke satelitske bilance za 2023. godinu, petog po redu istraživanja Eurostata koje kroz kompleksnu metodologiju procjenjuje utjecaj turizma na ekonomiju svake zemlje. Udio turizma u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti hrvatskog gospodarstva iznosi 11,3 posto, najveći je u EU i jedini dvoznamenkast.
Trostruko veći udio turizma u BDP-u od prosjeka EU
Rezultati istraživanja temelje se većinom na podacima za pretpandemijsku 2019. godinu, a prosjek EU je 4,5 posto što znači da je udio turizma u bruto dodanoj vrijednosti u Hrvatskoj gotovo trostruko veći od tog prosjeka. Istraživanje daje podatak i o unutarnjoj turističkoj potrošnji kao udjelu domaće ponude, odnosno doprinosu koji turisti imaju na ukupnu potrošnju u zemlji. Riječ je o 3,7 posto na razini cijele EU, a Hrvatska je i tu rekorder s udjelom od 9,5 posto većim nego je u Portugalu (6,6 posto) i Španjolskoj (6,6 posto).
U apsolutnim iznosima, izravna bruto dodana vrijednost turizma procijenjena je na 572 milijarde eura od čega se na Njemačku odnosi 124 eura milijardi eura, a slijede Italija sa 100 milijardi eura, Francuska s 87 milijardi eura i Španjolska sa 78 milijardi eura.
Turizam u Hrvatskoj ima i rekordan značaj u međunarodnoj trgovini uslugama. U satelitskoj bilanci istraživači uspoređuju udio troškova koji se odnose na strane turiste (dolazni turizam) s ukupnom međunarodnom trgovinom uslugama te tako oslikavaju važnost koju turisti iz drugih država i njihova potrošnja imaju za gospodarstvo svake zemlje. U Hrvatskoj je taj udio 69 posto što znači da daleko najviše usluga ‘izvezemo’ kroz turizam.
Iza Hrvatske su s 59 posto udjela Španjolska i Portugal, dok je 51 posto ima Italija.
Iako značajan za ekonomiju, u apsolutnim iznosima naš je prihod skroman
No, hrvatski je turizam iako jako značajan za zemlju u apsolutnim iznosima skroman uspoređuje li se s drugim članicama EU.
Španjolska je zemlja u kojoj je u 2019. ostvarena najveća potrošnja stranih turista, 82,7 milijardi eura, a slijedi Francuska sa 65,4 milijarde eura, potom Italija sa 55,4 milijarde eura pa Njemačka sa 46,9 milijardi eura i Nizozemska sa 34,7 milijardi eura. U Hrvatskoj je potrošnja stranih turista procijenjena na 10,5 milijardi eura, a procjenu je za istraživanje dao Institut za turizam Zagreb.
Na razini EU 87 posto potrošnje odnosi se na turiste koji prenoće na destinaciji, a samo su Luksemburg i Slovenija izvijestili o većem udjelu potrošnje stranih gostiju koji su došli na jedan dan. Najveći doprinos potrošnji turisti koji ostaju prenoćiti imali su u Portugalu 97 posto, Irskoj 96 posto i Hrvatskoj 94 posto.
Hrvatska nije među njima, no za mnoge zemlje EU potrošnja domaćih turista puno je važnija od potrošnje stranih turista, primjerice u Rumunjskoj 86 posto potrošnje odnosi se na domaće turiste, a u Njemačkoj 84 posto, Belgiji 70 posto i Švedskoj 65 posto. Potrošnja domaćih gostiju važnija je za gospodarstva Italije s udjelom od 56 posto i Francuske s udjelom od 64 posto. U Hrvatskoj na potrošnju domaćih turista otpada 13 posto, a na strane 87 posto jednako kao u Estoniji, dok su strani gosti zaslužni za 88 posto potrošnje u Luksemburgu i Bugarskoj.
