GODINA RASTA KAMATA Protiv inflacije ECB se bori rastom kamata, kamata na stambene kredite skočila na 4 posto!
Kod ugovaranja novih kredita od ove godine kamata na kredite veže se za Euribor, a čija visina ovisi o kamati Europske središnje banke.
Tvrtke već osjetile poskupljenje kredita
ECB kamatu diže od ljeta prošle godine i sada je dosegnula tri posto. Do ljeta bi depozitna kamata mogla skočiti na 3,5 posto.
Odražava se to na Euribor, pa onda i na kamate na tržištu. Tvrtke su povećanje kamata osjetili još lani, kod građana većeg povećanja za sada nema, ali su ipak veće za oko pola postotna boda u odnosu na dvije godine prije.
Prema najavama iz HNB-a, rast kamata građani bi mogli osjetiti ove godine. No, prema mišljenju analitičara, možda i ne previše, s obzirom na još uvijek veliku likvidnost i očekivanjima da će ECB od ljeta stati s dizanjem kamata.
Prije neki dan izvijestili su iz HNB-a da je cijena zaduživanja države i nefinancijskih poduzeća primjetno porasla u uvjetima zaoštravanja monetarne politike ESB-a, ali ne i za kućanstva, za koja se vidljiviji rast kamatnih stopa može očekivati tek u ovoj godini.
Cijene nekretnina i dalje rastu
“Raširena praksa fiksiranja kamatne stope, barem tijekom određenoga početnog razdoblja otplate kredita, ublažit će učinak porasta tereta otplate za dužnike, a u kratkom su roku kućanstva dodatno zaštićena i zakonskim ograničenjem najviših kamatnih stopa na kredite”, navodi se iz središnje banke.
U 2022. dodatno se ubrzao rast cijena stambenih nekretnina, što zajedno sa snažnim rastom kredita poduzećima i stambenoga kreditiranja povećava cikličke sistemske rizike. Na to je HNB u prosincu 2022. reagirao povećanjem najavljene stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala s 0,5% na 1%.
Gledajući situaciju po bankama, efektivne kamatne stope na stambene kredite približavaju se stopi od 4 posto, što uz rast cijene nekretnina, stavlja u lošiji položaj kupce nego ranije. I dok neki predviđaju daljnji rast cijena nekretnina, dokle god potražnje ima, drugi smatraju da će se potražnja zbog cijena, kredita i nekretnina, smanjivati te će i padati cijena nekretnina.
Ulaskom u područje eurozone novi krediti više se ne ugovaraju uz Nacionalnu referentnu stopu nego 6-mjesečni Euribor koji se utvrđuje za svako kamatno razdoblje. A njegova vrijednost u porastu je sukladno rastu kamate Europske središnje banke. Kamate ECB-a rastu do ljeta, posljednje povećanje bilo je ovaj mjesec, a najavljeno je i za sljedeći.
Efektivna kamata na gotovinske kredite i do 6 posto
Pogledali smo situaciju po našim većim bankama. Na početku otplate stambenih kredita, fiksna efektivna kamatna stopa kreće se od 3,30 posto, ako je manji dogovorni rok fiksne kamate, najčešće pet godina. Ako je dogovoren na dulji rok onda se penje kamata do 4 posto. Kamata je naravno i veća kod mogućnosti dulje otplate kredita.
Gotovinski krediti mogu se ugovoriti uz fiksnu kamatu, na što su uostalom klijenti i pozvani zbog dizanja kamate ECB-a, a efektivna kamata kreće se od 5 do nešto iznad 6 posto, ovisno o banci.
Hrvatska je ušla u eurozonu u specifičnoj situaciji, rekordnoj inflaciji zbog koje ECB diže kamate. Pa dok su ostale nove članice eurozone osjetile nižu cijenu kredita, mi se zbog dizanja kamate središnje banke, moramo pripremiti na rast kamata.
Plus je što imamo veliku likvidnost, a doda li se i nepostojanje valutnog rizika, ne predviđa se značajniji rast kamata. Prema Bloombergovom istraživanju, od ovoga ljeta bi i središnje banke, pa tako i ECB, mogao stati s povećanjem kamata.
