DOBAR SAVJET ZA GRAĐANE Psiholog daje preporuku: Množite eure s 10 da dobijete realan osjećaj za vrijednost
Zamjenom kune za euro mijenja se službena valuta plaćanja u Hrvatskoj i to će se dogoditi u novogodišnjoj noći kad završi 31. prosinac ove godine i s 1. siječnjem započne 2023. godina i kada će se i u trgovinama početi plaćati eurima. Međutim, naši umovi nisu toliko brzi niti se mogu u jednoj noći prilagoditi. Trebat će nam više vremena da usvojimo novi osjećaj za vrijednost u eurima.
Teško je preračunavati po tečaju
Zvonimir Galić, profesor Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji se između ostalog bavi psihologijom novca i potrošnje kaže da je o tome dosta razmišljao.
Najbolji savjet koji mogu dati jest da cijene u eurima množite s 10 kako biste dobili pravi osjećaj za vrijednost onoga što kupujete – kaže Galić i tumači da će se potrošači naći u problemu zato što će zbog nominalno manje vrijednosti u euru biti skloni podcijeniti ono što kupuju. To se već dogodilo u slučaju kada je kupac u jednom maloprodajnom lancu natrpao puna kolica kutija svojeg omiljenog sladoleda jer nije shvatio da mu cijena nije 1,79 kuna, već eura.
Dvostruko iskazivanje cijena je, smatra Galić, odličan mehanizam za praćenje vrijednosti, ali s vremenom i posebno kada se od iduće godine fokusiramo na euro sve manje ćemo obraćati pažnju na to, a napamet je nemoguće brzo množiti sa 7,53450 koliko iznosi fiksni tečaj konverzije.
20 eura će zamijeniti današnjih 100 kuna
“Trebat će nam neki brži način na koji si možemo približiti vrijednosti u eurima, a taj nam može biti koristan i na mjestima na kojima nema dvostrukog iskazivanja cijena. Množenje s 10 uključuje na neki način i inflaciju, jednostavno je i brzo. Primjerice, ako vam je cijena piva kafiću 2,5 eura odmah je pomnožite s 10 i čim dobijete 25 kuna to će vam dati poznati osjećaj za vrijednost, sve dok se ne naviknemo na eure”, tumači Galić.
Profesor psihologije tumači da ćemo morati usvojiti i neke nove granične vrijednosti. Stotinjak kuna neće postati stotinjak eura, ali niti desetak eura.
“Čini mi se realnim da ćemo stotinjak kuna zamijeniti za dvadesetak eura jer će zbog inflacije ono što smo do sada mogli kupiti za 100 kuna sigurno biti 20 eura”, kaže Galić.
U svakodnevnom životu zaokruživat ćemo brojne iznose, primjerice ako smo do sada za poklone izdvajali 200 kuna, Galić kaže kako bi to u eurima moglo biti 30 eura iako je preračunato po fiksnom tečaju konverzije to 26,54 eura zbog nominalno manjih brojeva potrošači bi mogli zaokruživati na više.
Važno izbjeći neplaniranu potrošnju
Savjet o množenju eura s 10 i u ovom slučaju djeluje korisno kako se potrošačima ne bi omaknula neplanirana potrošnja.
Stručnjak u području psihologije novca obrazlaže da hrvatski potrošači neće imati problema s osjećajem za vrijednost krupnih stvari, primjerice s automobilima ili nekretninama budući da njihovu vrijednost oduvijek izričemo u eurima, no izazov će nam biti prilagodba na cijene robe široke potrošnje.
“Posebno će biti izazovno priviknuti se na kovanice. Najmanji apoen novčanice eura je onaj od 5 eura, a to je 37,67 kuna tako da ćemo za sve iznose manje od toga morati raspolagati kovanicama”, kaže Galić ističući kako treba posebno paziti na cijene proizvoda jeftinije od jednog eura.
