STANDARD HRVATA: Gotovo dvije trećine hrvatskih kućanstava nije oporavilo prihode nakon pandemije, Slovenci značajno bolji
Većina hrvatskih kućanstava, njih 73,7 posto zadržala je tijekom 2021. godine podjednaku razinu prihoda u odnosu na 2020., što Hrvatsku pozicionira visoko iznad prosjeka svih članica EU u kojoj je istu razinu prihoda 2021. u odnosu na prethodnu godinu zadržalo 66,5 posto kućanstava, podaci su Eurostata.
Kućanstva oslabljena čekaju recesiju
Više kućanstava zadržalo je stabilnost prihoda samo u Poljskoj 73,8 posto i Italiji 84 posto.
Imamo li na umu da je 2020. godinu obilježila pandemija korona virusa, a da se 2021. godina promatra kao prva godina djelomičnog oporavka statistika za Hrvatsku nije ni malo povoljna jer su prihodi najvećeg broja kućanstava ostali na razini pandemijskih te tako oslabljena hrvatska kućanstva dočekuju recesiju koja se Europskoj uniji i unutar nje eurozoni proriče već za iduću godinu.
Sposobnost kućanstava da oporave prigode u odnosu na pandemijsku godinu djelomično pokazuje i njihovu otpornost na buduću recesiju u kojoj će rast kamata iziskivati dodatne troškove na kućne budžete već ispijene inflacijom.
Svega 13,5 posto kućanstava u Hrvatskoj povećalo je prihod u 2021. u odnosu na 2020. godinu, a manji udio kućanstava koja su popravila svoje financijsko zdravlje nakon zaključavanja gospodarstva imaju samo Bugarska 10,9 posto, Španjolska 10,4 posto, Grčka 6,9 posto i Italija 4,9 posto dok je Poljska nešto bolja od Hrvatske s 14,6 posto kućanstava kojima su prihodi porasli.
Veće prihode ima manje od 13 posto kućanstava
Oporavak od pandemije promatran kroz rast prihoda kućanstava iz čega se djelomično može zaključivati i o otpornosti kućanstava na buduću recesiju značajno je bolji u Sloveniji nego u Hrvatskoj. U susjednoj nam je državi 59,3 posto kućanstava 2021. zadržalo istu razinu prihoda kao i 2020., no 27 posto kućanstava ostvarilo je veće prihode, dok su prihodi pali u 13, 8 posto kućanstava naspram Hrvatskih 12,8 posto.
Slovenija je pri vrhu po udjelu kućanstava koja su popravila svoje financijsko zdravlje odmah iza Švedske u kojoj je veće prihode ostvarilo 32,3 posto kućanstava i Češke sa 34,8 posto kućanstava s većim prihodima 2021., nego 2020., pri čemu i Češka i Švedska imaju više kućanstava kojima se prihod smanjio nego Slovenija.
U Češkoj prihod se smanjio za 14 posto kućanstava, a u Švedskoj za njih 16,5 posto.
U 17 članica EU više građana izgubilo standard nego podiglo
U devet članica Unije više je kućanstava 2021. imalo smanjen dohodak u odnosu na 2020. nego je bilo onih kojima se dohodak povećao.
To su Cipar sa 27,6 posto kućanstava sa smanjenim dohotkom uz 21 posto s povećanim, Grčka u koja je u vrlo nezavidnoj situaciji budući da se dohodak smanjio za 26,3 posto kućanstava, a povećao za samo njih 6,9 posto, zatim Francuska u kojoj je pad prihoda pogodio 24,7 posto kućanstava, a rast je imalo 20,1 posto njih.
Ostale države u kojima je više kućanstava s padom prihoda nego s rastom su Latvia, Austria, Irska, Španjolska, Bugarska i Italija u kojoj je daleko najmanji broj kućanstava ostvario veće prihode 2021. u odnosu na godinu ranije, njih svega 4,9 posto što se može smatrati još jednom potvrdom o vrlo teškoj situaciji u kojoj se Italija nalazi.
U 17 država članica EU-a udio stanovništva koji je prijavio porast prihoda bio je veći od udjela stanovništva koji je prijavio pad. Razlika je bila veća od 10 postotnih bodova u 8 od tih država članica, a to su Češka, Švedska, Slovenija, Rumunjska, Nizozemska, Luksemburg i Njemačka, pri čemu se Eurostat ograđuje upozorenjem da podaci za Njemačku možda nisu sasvim pouzdani.
