BOGATA HRVATSKA U bankama Hrvati drže 263 milijarde kuna, a u nekretninama imaju 457 milijardi kuna
Hrvati su na računima u bankama u kolovozu imali 263,4 milijarde kuna. U godinu dana uštedjeli su nove 22,4 milijarde kuna. Godinu ranije u 12 mjeseci povećali su štednju za gotovo 21 milijardu kuna pa je to nastavak trenda visokog rasta štednje iz godinu u godinu.
Sve se manje štedi u kunama i štednju se prebacuje u eure, što je i logično jer ulazimo u eurozonu i od početka godine uvodimo euro kao domaću valutu.
U čarapama još 33,3 milijardi kuna gotovine
Hrvatska narodna banka je procijenila da u ‘čarapama’ ima još 33,3 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini manje za pet milijardi kuna ili 13 posto.
“Taj bi se pad mogao dodatno produbiti narednih mjeseci, kao što je to bilo u usporedivim zemljama koje su uvodile euro, a u kojima je iznos gotovine u optjecaju gotovo prepolovljen u godini uoči uvođenja eura, pri čemu je proces bio najintenzivniji u mjesecima neposredno prije uvođenja eura”, navode iz HNB-a, komentirali su za Hinu.
U obveznim mirovinskim fondovima, građani imaju još 139 milijardi kuna, ali kako je riječ o zakonskoj obvezi to je svojevrsna obvezna štednja. U osiguranjima imaju oko 25 milijarde kuna, a najmanje se ulaže u investicijske fondove u koje je plasirano oko 14 milijarde kuna.
U prosjeku se uštedi 10 posto dohotka, a u pandemiji se štedjelo i više međutim mali udio klijenata banaka posjeduje veliki dio depozita, napominju iz HNB-a.
Prosječni depozit u Istri 107 tisuća kuna
U prosjeku se uštedi 10 posto dohotka, a u pandemiji se štedjelo i više međutim mali udio klijenata banaka posjeduje veliki dio depozita, napominju iz HNB-a.
Najviše novca položeno je u Zagrebu i to gotovo 77 milijardi kuna, a od toga je 44,3 milijarde kuna u devizama. Dakle u Zagrebu se nalazi 29 posto cjelokupne štednje u Hrvatskoj, a ako se uključi i Zagrebačka županija, zagrebački prsten čuva 36 posto ukupne hrvatske štednje.
Priobalje je bogato pa se u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji čuva 30 posto ukupne štednje dok u 11 županija s najmanjom razinom depozita ukupno ima tek 17 posto štednje.
Najveći prosječni depozit po stanovniku tako se bilježi u Istarskoj županiji, gotovo 107 tisuća kuna, slijedi Zagreb sa 100 tisuća kuna, Primorsko-goranska županija s 97 tisuća kuna, pa Dubrovačko-neretvanska s 90 tisuća kuna.
S druge strane, u polovini županija prosječni depozit je manji od 50 tisuća kuna, a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj, 29 tisuća kuna, te Virovitičko-podravskoj županiji, 30 tisuća kuna.
Cijene nekretnina od 2019. skočile 26,5 posto
Što se tiče nefinancijske štednje, glavninu takve imovine hrvatski građani tradicionalno drže u obliku nekretnina. Prema posljednjoj dostupnoj procjeni, u 2019. ukupna vrijednost nekretnina kućanstava iznosila je oko 457 milijardi kuna. Pritom iz HNB-a napominju da je u posljednjim godinama zabilježen snažan rast cijena nekretnina, pa su tako cijene stambenih objekata u drugom tromjesečju 2022. bile za 26,5 posto veće u odnosu na posljednje tromjesečje 2019. godine.
Tijekom ere jeftinog novca oročeni depoziti kao primarni oblik klasične štednje postali su manje atraktivni međutim rastom kamata u idućoj godini doći moglo bi doći do rasta oročavanja štednje.
S obzirom da Hrvatska ulazi u eurozonu jednokratno će se smanjiti regulatorni trošak banaka i to za gotovo 20 milijardi eura, što bi moglo kamate na depozite zadržati na niskoj razini, a time i smanjiti atraktivnost oročene štednje.
