PRILIKA ZA HRVATSKU: Do 2030. godine iz EU fondova možemo povući devet milijardi eura
Prvi pozivi u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027., kojim je Hrvatskoj na raspolaganju devet milijardi eura, bit će raspisani do kraja ove godine s vrijednostima izraženima u eurima, a zbog prilagodbe uvođenja eura, prijave će krenuti početkom 2023. godine.
I pozivi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti iskazivat će se naravno u eurima. A evo koliko nam je to eura na raspolaganju.
Čak 2,5 milijarde eura za klimatske promjene
Prošlog četvrtka su ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak i povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira u Zagrebu potpisale Sporazum o partnerstvu između Europske komisije i Republike Hrvatske. Sporazum se odnosi na razdoblje 2021. – 2027., a sredstva iz nove omotnice moći će se koristiti do 2030. godine.
U novom razdoblju Hrvatskoj je zapravo na raspolaganju 14,4 milijarde eura, no za razliku od prethodne financijske perspektive, u novoj su sredstva za program ruralnog razvoja izdvojena, a u nadležnosti su Ministarstva poljoprivrede.
Od tih devet milijardi eura, 2,56 milijardi eura namijenjeno je ublažavanju klimatskih promjena, 2,5 milijarde za radna mjesta i jednakost, 1,74 milijarde uložit će se u inovativno i pametno gospodarstvo, a 1,34 milijarde eura bit će usmjereno za promet.
Pravedna tranzicija
Program Konkurentnost i kohezija ima šest prioriteta – jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, jačanje digitalne povezivosti, energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije, razvoj održive intermodalne urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskougljično gospodarstvo, a između ostalog uključuje ulaganja u infrastrukturu za električna vozila te biciklističke staze, zatim razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti te ulaganja u jačanje zdravstvenog sustava, promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja.
Integrirani teritorijalni program (ITP) ima četiri prioriteta. Prvi proklamira industrijsku tranziciju hrvatskih regija, pri čemu je za Panonsku Hrvatsku planirano 200 milijuna eura, Jadransku Hrvatsku 140 milijuna eura, a Sjevernu Hrvatsku 100 milijuna eura. Drugi je naziva “jačanje zelenog, čistog, pametnog, i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima”, dok treći prioritet podrazumijeva razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog razvoja i rasta.
Četvrti prioritet je “pravedna tranzicija”, koji proklamira energetsku tranziciju, ulaganja u zelenu i digitalnu ekonomiju te u ljudski kapital.
Stiže 700 milijuna eura
Uz sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira, naravno, nastavit će se i pozivi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. I oni će imati tehničke izmjene, odnosno iskazivat će se u eurima.
Inače, Hrvatska će do kraja godine kroz NPOO imati objavljeno natječaja, poziva, izravnih dodjela i financijskih instrumenata ukupne vrijednosti oko 34 milijardi kuna, odnosno oko 70 posto iznosa cijelog NPOO-a.
Treća smo država u EU po dinamici ispunjavanja kriterija i slanju polugodišnjih zahtjeva EK za isplatu sredstava. A do kraja godine bi trebala biti isplaćena druga rata od 700 milijuna eura, a prije nas uspjelo je to samo Italiji i Španjolskoj, dok je niz zemalja daleko iza nas. Ukupno ćemo tako do kraja godine, uz dvije rate i avans iz prošlogodišnjeg rujna, imati uplaćeno ukupno 2,2 milijarde eura za provedbu investicija iz NPOO-a.
