INTERVJU SANDRE ŠVALJEK ZA EURODNEVNO: Ulazak u eurozonu pomoći u stabilizaciji ekonomije, a suzbijanje inflacije ovisi o tome hoće li biti dovoljno energenata
Procjena je da ukupni neto trošak uvođenja eura za banke iznosi nešto manje od 2,3 milijarde kuna. Banke će morati osposobiti i svoje bankomate kroz prva dva tjedna sljedeće godine, a preko svojih internetskih stranica morat će građane jasno informirati o lokacijama bankomata na kojima će već od prvog dana 2023. moći podići euronovčanice. Za potrebe predopskrbe banaka gotovim novcem eura HNB će pripremiti oko 350 tona euronovčanica te oko 3700 tona eurokovanica. Težina iskovanih kovanica eura jednaka je težini gotovo 90 zagrebačkih niskopodnih tramvaja. Neke su to tek od predstojećih radnji u pripremi uvođenja eura koje nam je u intervjuu ispričala zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek. U razgovoru je i istaknula kako bi prosječna godišnja inflacija u našoj zemlji mogla biti 9,5 posto u 2022.
Kreću intenzivne pripreme za uvođenje eura – koje su od njih ključne, a koje se odnose na institucije koje HNB nadzire?
Velik dio posla oko uvođenja eura već je obavljen, a u narednim mjesecima ulazimo u finale priprema u kojem HNB, poduzeća, banke i ostali gospodarski subjekti moraju obaviti još brojne praktične korake. Sve tvrtke i banke su u završnim fazama prilagodbe svojih informatičkih i računovodstvenih sustava i ostalih poslovnih aplikacija, osiguravanja točnog preračunavanja cijena, promjena cjenika i izrade rješenja za dvojno iskazivanje cijena istaknutih na policama i računima te pripreme organizacije svoje opskrbe gotovim novcem.
Zakonska obaveza banaka je da osiguraju automatsku konverziju iznosa depozita odnosno kredita kao i prilagodbu promjenjivih kamatnih stopa vezanih uz nacionalnu referentnu stopu u kunama za depozite i za kredite, te da o svemu informiraju svoje klijente. Pored toga, one moraju eurima napuniti svoje bankomate te opskrbiti poduzeća gotovim novcem eura i građane početnim pakete kovanog novca eura i centa. Nadalje, do ulaska u europodručje hrvatske će se banke u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom pripremati i za primjenu novog monetarnog instrumentarija, određenog okvirom monetarne politike Eurosustava.
Hrvatska narodna banka pripremit će oko 350 tona euronovčanica te oko 3700 tona eurokovanica
Kada će se i kako puniti bankomati eurima?
Hrvatska ima veliku mrežu bankomata, a broj onih koji su u funkciji znatno je veći tijekom ljetne sezone u odnosu na ostatak godine.
Prema podacima za 2021., tijekom ljeta u funkciji je oko 6.700 bankomata, a zimi se njihov broj smanji za otprilike četvrtinu. S obzirom na to da se na euro prelazi tijekom zime, za banke je prioritet da što prije napune eurskom gotovinom upravo one bankomate koji uobičajeno rade zimi.
To znači da će pred kraj 2022. bankomati postupno prestajati isplaćivati kune kako ih banke budu punile eurima da bi bili u funkciji već 1. siječnja 2023. Preko svojih internetskih stranica banke će građane jasno informirati o lokacijama bankomata na kojima će već od prvog dana 2023. moći podići euronovčanice. Preostali bankomati osposobit će se za isplatu novčanica eura do kraja dvotjednog razdoblja dvojnog optjecaja kune i eura. Od početka godine građani će moći besplatno zamijeniti gotovinu u poslovnicama banka, Hrvatskoj pošti i FINA-i, te će tu mogućnost imati još godinu dana bez ikakve naknade, a nakon toga u Hrvatskoj narodnoj banci. Nema potrebe da građani sada zamjenjuju kune za euro u mjenjačnicama jer će zamjenu moći obaviti u navedenim institucijama bez provizije, primjenom jedinstvenog fiksnog tečaja konverzije, od 1. siječnja 2023.godine.
Podsjetite, kada kreće opskrba banaka gotovinom i kovanicama?
HNB može početi opskrbljivati poslovne banke novčanicama eura najranije četiri mjeseca prije 1. siječnja 2023., a kovanim novcem najranije tri mjeseca prije uvođenja eura. Predopskrba banaka gotovim novcem nužna je kako bi banke počevši od prvog dana iduće godine mogle građanima i poduzećima zamijeniti kunsku eurskom gotovinom u potrebnom obujmu.
Banke će dio poduzeća moći opskrbiti eurima i prije 1. siječnja sljedeće godine u okviru postupka posredne predopskrbe. Predopskrba poduzeća gotovim novcem, naročito trgovaca, potrebna je kako bi ih se osposobilo da od 1. siječnja iduće godine svojim klijentima vraćaju isključivo eure. Mjesec dana prije službenog prelaska na euro početne pakete kovanog novca eura i centa moći će nabaviti i građani, i to u bankama te u poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte.
Jesu li spremne sve novčanice i kovanice? Kovanice su se izrađivale tu, je li dio i posuđen, isto kao i novčanice i koliko?
Planirane količine novčanica potrebnih za opskrbu gotovinom HNB će posuditi od jedne od nacionalnih središnjih banaka Eurosustava, a posuđene količine novčanica vratit će se središnjoj banci Eurosustava u godinama nakon uvođenja eura. Hrvatske eurokovanice proizvest će se u Hrvatskoj, u Hrvatskoj kovnici novca. Tim će se kovanicama podmiriti najveći dio potrebe za eurokovanicama, dok će se manji dio kovanica kupiti od članica europodručja.
Za potrebe predopskrbe banaka gotovim novcem eura Hrvatska narodna banka pripremit će oko 350 tona euronovčanica te oko 3700 tona eurokovanica. Za ilustraciju, težina iskovanih kovanica eura odgovara težini od gotovo 90 zagrebačkih niskopodnih tramvaja.
Inflacija ovisi o energentima, ako ih bude cijene će početi padati do kraja godine
Treba li u ovoj situaciji uvoditi euro ili ne? Je li upravo u lošoj gospodarskoj situaciji na svjetskom tržištu, a i mogućoj recesiji, ulazak u EMU prednost?
Upravo je krizno razdoblje ono u kojem dolaze do izražaja prednosti rezervne valute, znatno sniženog valutnog rizika i povoljne percepcije rizičnosti zemlje, koje proizlaze iz članstva u monetarnoj uniji.
Primjerice, Poljska, Češka i Mađarska, koje su članice EU, ali ne i u eurozoni, usprkos tome što vode samostalnu monetarnu politiku, i što su već prije gotovo godinu dana učinile zaokret u svojoj monetarnoj politici te počele dizati ključne kamatne stope, nisu uspjele obuzdati rast cijena. Uz to, uvjeti financiranja kako njihove države, tako i njihovih građana i poduzetnika danas su bitno nepovoljniji od onih koji vrijede za zemlje europodručju, pa i za Hrvatsku kao buduću članicu. Pritom se nekima od njih tope međunarodne pričuve zbog deviznih intervencija potrebnih za stabilizaciju tečaja i sprječavanja dodatnog uvoza inflacije.
Teško je naravno procijeniti do kada će i u kojoj mjeri cijene rasti, ali prema nekoj procjeni, što bi moglo pozitivno utjecati na stabilizaciju?
Inflacija je i dalje u velikoj mjeri pod utjecajem kretanja cijena energije i drugih sirovina na svjetskim tržištima. Stoga upravo o cijenama energije, poljoprivrednih i ostalih sirovina ovisi što će se događati sa svim cijenama u narednom razdoblju. Cijene energenata, dijela poljoprivrednih i industrijskih sirovina na svjetskom tržištu u posljednjim se tjednima smiruju ili čak padaju zbog očekivanog usporavanja gospodarske aktivnosti, zaoštravanja uvjeta financiranja, straha od recesije i naznake normalizacije lanaca opskrbe što bi moglo pridonijeti blagom usporavanju daljnjeg rasta cijena prema kraju godine.
Ako u nastavku godine ne dođe do poremećaja, ponajprije u opskrbi energentima, očekujemo da se inflacije počne smanjivati prema kraju godine, što bi prosječnu razinu inflacije u 2022. dovelo do razine od otprilike 9,5%.
U 2023. godini očekujemo znatno usporavanje inflacije zbog takozvanog učinka baznog razdoblja, odnosno zbog činjenice da u 2023. ulazimo sa cijenama koje su na znatno višoj razini nego početkom 2022. te će u cijene već biti ugrađen veliki porast iz prethodnog razdoblja. Usporavanju inflaciju trebalo bi pridonijeti i očekivano smanjenje cijena nafte i drugih sirovina na svjetskim tržištima, na što danas upućuju njihova kretanja na terminskim tržištima.
S obzirom na neizvjesnu globalnu političku i ekonomsku situaciju postoje brojne okolnosti koje bi mogle utjecati na to da se naše projekcije ne ostvare, pri čemu je rizik da stvarni porast cijena bude viši i dalje izraženiji od rizika da bude manji nego što predviđamo. Najvažniji izvor rizika mogli bi biti dodatni problemi u opskrbi energentima i prehrambenih sirovina ponajprije zbog ruske invazije na Ukrajinu, a dodatni domaći pritisak na rast cijena mogao bi nastati pod utjecajem nestašice radne snage zbog koje bi rast plaća mogao biti veći od očekivanog.
ECB je krenuo s povećanjem kamata – kako bi se to trebalo odraziti na krizu?
Upravno vijeće ECB-a održalo je 9. lipnja sjednicu nakon koje je najavljeno da se od srpnja obustavlja program otkupa obveznica te da će u srpnju donijeti odluku o povećanju ključnih kamatnih stopa za 0,25 postotnih bodova. Te odluke ne iznenađuju jer su ih čelnici ECB-a najavljivali u svojim nastupima, a tržište već duže vremena očekuje prvo povećanje ključnih kamatnih stopa nakon 2011., te daljnja povećanja kamatnih stopa u nastavku godine.
Premda je porast inflacije u europodručju i dalje dominantno posljedica poremećaja u opskrbnim lancima i rasta cijena sirovina i energenta, sve je veći rizik da se povišena stopa inflacije ugradi u inflacijska očekivanja, što bi otežalo njezino spuštanje na ciljnu razinu od 2 posto. Povećanje kamatnih stopa djelovat će, vjeruje se, upravo na taj onaj dio inflacije koji generiraju inflacijska očekivanja.
Konferencija Eurotransformacija Hrvatske, na kojoj su uvodno govorili potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Maric i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujcic.
Krediti vezani za euribor već sada postaju skuplji, ali to bi ulazak u eurozonu mogao neutralizirati
Uvijek zanimljivo pitanje je ono oko kamata. Rejting Hrvatske raste pa bi i financiranje trebalo biti jeftinije. Hoće li ga i građani osjetiti? Na koje kredite mogu očekivati veći pad kamata i koja je preporuka, primjerice oko refinanciranja?
Podizanje kreditnog rejtinga odražava smanjenje percepcije rizičnosti zemlje zbog nestanka valutnog rizika. Pad premije rizika Hrvatske zbog članstva u europodručju mogao bi smanjiti kamatne stope na kredite državi, odnosno ublažiti njihov porast u okolnostima zaoštravanja globalnih uvjeta financiranja i općeg porasta premija rizika.
Taj povoljan učinak na uvjete financiranja države mogao bi se odraziti na kretanje kamatnih stopa poslovnih banaka na kredite svim domaćim sektorima. U svakom slučaju, uvođenje eura koje je već dovelo do poboljšanja kreditnog rejtinga Hrvatske može biti jedan od elemenata koji će amortizirati utjecaja porasta referentnih kamatnih stopa na kamatne stope na kredite u Hrvatskoj.
Iznimka su postojeći krediti kojima je kamatna stopa vezana za euribor, a takvih je, za građane, otprilike 18% ukupnih kredita s varijabilnom kamatnom stopom. Euribor, naime, već postupno raste, u skladu s očekivanim povećanjem ključnih stopa ESB-a, pa se 6-mjesečni euribor primjerice povećao s razine od otprilike -0,5%, na kojoj je bio sve do početka ove godine, na gotovo 0%. Ključne kamatne stope ESB-a, čija kretanja euribor uglavnom prati, mogle bi nastaviti rasti i nakon trećeg tromjesečja ove godine. Broj povećanja kamatnih stopa i razmjeri ukupnog povećanja ovisit će o razvoju gospodarske situacije u europodručju.
Za postojeće kredite s promjenjivom kamatnom stopom, kod kojih je parametar uz koje se vezuje promjenjivi dio kamatne stope nacionalna referentna stopa (NRS), kamatna bi stopa mogla bi još neko vrijeme ostati stabilna zbog viškova likvidnosti u domaćem financijskom sustavu.
Građani s kreditima vezanim uz euribor i dugim preostalim rokom dospijeća kredita, koji su izloženi najvećem povećanju otplata imaju razloga obratiti se svojoj banci sa zahtjevom za bolje uvjete financiranja, a mogu kredit i refinancirati kod druge banke ako im banka nije spremna odobriti bolje uvjete. Kamatna stopa na nove stambene kredite trenutno iznosi otprilike 2,5 posto i potrošači koji plaćaju više stope na dugoročne kredite vjerojatno mogu refinanciranjem ostvariti određene uštede, pri čemu trebaju imati u vidu i moguće troškove povezane s refinanciranjem.
Drugo važno pitanje za građane je i poskupljenje, o kojemu je i apsurdno govoriti u trenutku kada i sve cijene rastu nevezano za euro. Mislite li da zbog konkurencije efekt eura na veće cijene neće biti velik?
Iskustva država koje su već uvele euro pokazuju da strah od povećanja cijena zbog uvođenja eura nije opravdan. Naime, učinak uvođenja eura na cijene u pravilu je bio vrlo blag i jednokratan – doprinos uvođenja eura stopi inflacije u zemljama koje su uvodile euro od 2007. naovamo iznosio je u prosjeku svega 0,2 postotna boda.
U okolnostima viših stopa inflacije koje danas karakteriziraju Hrvatsku kao i zemlje europodručja, sasvim je razumljivo da se građani pitaju hoće li trgovci iskoristiti konverziju za dodatno podizanje cijena, nadajući se da će takav pokušaj biti zamaskiran ionako prisutnim porastom cijena.
Nemoguće je u potpunosti isključiti mogućnost da se će poneko odlučiti na takve neetične poteze. No, iz barem dva razloga vjerujem da će takvi pokušaji biti svedeni na minimum. Ž
S jedne strane, anketni podaci upućuju da je od početka godine došlo do osjetnog pada pouzdanja potrošača. Iako još ne uočavamo da se pod utjecajem pada potrošačkog pouzdanja smanjuje potrošnja, za očekivati je da bi potrošači mogli postati suzdržaniji i oprezniji kod donošenja odluka o kupovinama, pa je svako podizanje cijena za trgovce povezano s rizikom znatnog gubitka klijenata.
S druge strane, državne institucije uz podršku organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom potrošača posvetit će tijekom prelaska na euro veliku pozornost zaštiti potrošača i poduzeti mjere za sprečavanje neispravnog preračunavanja cijena i eventualne zlouporabe pri zaokruživanju cijena u novoj valuti. Eventualno neispravno zaokruživanje cijena pri konverziji svest će se na minimum primjerenim mehanizmima praćenja postupka konverzije, među čijim će glavnim mjerama biti dvojno iskazivanje cijena u razdoblju prije i nakon uvođenja eura, dok će pristupanjem Etičkom kodeksu poslovni subjekti jamčiti da će se suzdržati od neopravdanog povećanja cijena.
Mjenjačnice će izgubiti najmanje 1,2 milijardu kuna prihoda
Koliki je trošak uvođenja eura za banke, kada se u izračun uključe troškovi i obveze koje se bankama smanjuju?
Ocjenjuje se da ukupni neto trošak uvođenja eura za banke iznosi nešto manje od 2,3 milijarde kuna. To je procijenjeni iznos jednokratnih troškova, umanjen za očekivane uštede i dodatne prihode povezane s uvođenjem eura. Najveći dio tog iznosa odnosi se na gubitak prihoda banaka od pozitivnih tečajnih razlika koje one ostvaruju trgovanjem deviznim sredstvima, te gubitak naknada za mjenjačke poslove uslijed smanjenja njihova obujma. Uz to, banke očekuju da će im se u određenoj smanjiti neto prihodi od kamata i naknada.
S druge strane, uvođenjem eura za banke će se smanjiti tzv. regulatorni trošak zbog spuštanja stope obvezne pričuve s 9 posto na 1 posto i ukidanja obveze pokrića deviznih obveza deviznim potraživanjima u iznosu od 17 posto, koje će bankama značajno smanjiti trošak poslovanja, o čemu su Savjet HNB-a, odnosno guverner donijeli odluke prije nekoliko dana. Smanjenjem stope obvezne pričuve oslobodit će se preko 34 milijarde kuna kunske likvidnosti, a dokidanjem minimalno potrebnih deviznih potraživanja oko 5 milijardi eura inozemne aktive banaka, što bi moglo pozitivno utjecati na visinu kamatnih stopa te bitno ublažiti i odgoditi njihov rast kada Europska središnja banka počne podizati referentne kamatne stope.
Najveći gubitnici sigurno su mjenjačnice. Koliki, prema procjenama te koliko će ih ostati u odnosu na sadašnji broj?
Sredinom lipnja ove godine odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje mjenjačkih poslova imalo je 1125 pravnih osoba, od kojih su neki ovlašteni mjenjači tu djelatnost stavili u mirovanje. Procjenjujemo da u vrijeme turističke sezone mjenjačke poslove obavlja oko 850 ovlaštenih mjenjača na oko 3.500 mjenjačkih mjesta.
Pretežiti dio od 850 pravnih osoba i obrta koji se bave pružanjem mjenjačkih usluga obavlja i druge djelatnosti, pri čemu im mjenjački poslovi nisu glavna djelatnost. Procjenjujemo da oko 200 pravnih osoba i obrta na oko 400 mjenjačkih mjesta obavlja mjenjačke poslove kao glavnu djelatnost te da u njima radi između 600 i 800 zaposlenika, od kojih su dio sezonski angažirani.
Uvođenjem eura sasvim sigurno će se znatno smanjiti interes za pružanje mjenjačkih usluga te će se ovom djelatnošću nastaviti baviti manji dio od postojećeg broja aktivnih ovlaštenih mjenjača. Naša je ocjena da će se mjenjačkim poslovima nakon uvođenja eura baviti do 150 ovlaštenih mjenjača te da će uslugu zamjene valuta pružati uglavnom trgovačka društva koja upravljaju hotelima, kao dio ukupne usluge koju pružaju svojim gostima, te manji broj pravnih osoba koje će svoj poslovni interes pronaći u trgovanju gotovim novcem preostalih tridesetak stranih valuta kojima se trguje na hrvatskom tržištu stranih sredstava plaćanja.
Iako će bitno smanjenje potrebe za uslugama zamjene valute biti gubitak za banke i mjenjačnice od, procjenjuje se, 1,2 milijardi kuna godišnje, u tom istom iznosu smanjit će se troškovi svih drugih gospodarskih subjekata, povezani s konverzijama.
HNB postaje dijelom Eurosustava, ravnopravan je na svim sastancima i u odlukama
Ulaskom u EMU mijenja se i situacija oko HNB-a – koja će ubuduće biti uloga domaće središnje banke?
Danom uvođenja eura, Hrvatska narodna banka će postati dio Eurosustava, koji čine ESB i nacionalne središnje banke svih država članica europodručja. Odgovornosti nacionalnih središnjih banaka unutar Eurosustava su obimne i odnose se na pet glavnih područja.
Prvo, nacionalne središnje banke preko svojih guvernera sudjeluju u svim ključnim procesima odlučivanja unutar Eurosustava. Drugo, one u odlučivanje o jedinstvenoj monetarnoj politici ugrađuju saznanja o lokalnom gospodarstvu, gospodarskim kretanjima i predviđanjima gospodarskih kretanja te o nacionalnim ekonomskim politikama jedinstvenu monetarnu politiku s različitim nacionalnim ekonomskim politikama. Treće, operativno provode odluke o monetarnoj i tečajnoj politici, supervizorskoj politici, politici vezanoj uz platne sustave i gotovinu, te o statističkom i supervizorskim izvješćivanju za koje su nadležne. Četvrto, nacionalne središnje banke su i “suvlasnici” Europske središnje banke te imaju obvezu pridonijeti njezinom kapitalu a time stječu pravo na sudjelovanje u raspodjeli njezine dobiti. Konačno, nacionalne središnje banke, a to će se odnositi i na Hrvatsku narodnu banku nakon ulaska u europodručje, moraju nastaviti samostalno obavljati sve one funkcije koje su izvan obuhvata nadležnosti Eurosustava.
Iz toga je očito da je Eurostav je po svojoj naravi izuzetno decentraliziran. Jedna od ilustracija visokog stupnja decentralizacije Eurosustava je distribucija zaposlenih unutar sustava. Prema podacima za 2016. godinu, od 48,6 tisuća zaposlenika Eurosustava, tek se 3,2 tisuće odnosilo na zaposlene u Europskoj središnjoj banci (odnosno 6,5%), dok je ostatak bio zaposlen u nacionalnim središnjim bankama 19 zemalja članica europodručja.
Za nas u Hrvatskoj narodnoj banci ulazak u europodručje znači da će zaposlenici HNB potpuno ravnopravno sudjelovati na sastancima otprilike 160 odbora, pododbora, radnih skupina i drugih radnih tijela koje trenutno djeluju u okviru Eurosustava i Jedinstvenog nadzornog mehanizma, koji je zadužen za superviziju banaka. Kao što je poznato, guverner HNB-a će od dana uvođenja eura postati punopravni član Upravnog vijeća Europske središnje banke, koje donosi sve odluke iz područja monetarne politike.
Osim što će aktivno i ravnopravno drugim članicama europodručja sudjelovati u oblikovanju zajedničke monetarne politike, HNB će tu politiku provoditi putem monetarnih operacija koje će se odvijati putem transakcija između Hrvatske narodne banke i hrvatskih banaka. HNB će u punoj mjeri obavljati funkciju zajmodavca u krajnjoj nuždi te će, u slučaju potrebe, moći samostalno plasirati likvidnost bankama u euru. U tome je i velika razlika u odnosu na trenutno stanje – hrvatska središnja banka u okviru kredita za likvidnost danas može plasirati bankama isključivo likvidnost u kunama, premda je već sada glavnina obaveza banaka u euru.
Kao i dosad, HNB će samostalno provoditi makrobonitetnu politiku, odnosno imat će na raspolaganju instrumente i mjere koje će koristiti s ciljem izbjegavanja i smanjenja sistemskih rizika kao i jačanja otpornosti financijskog sustava.
Nadalje, od ulaska u Jedinstveni nadzorni mehanizam i blisku suradnju 10. srpnja 2020. HNB obavlja poslove nadzora kreditnih institucija sa sjedištem u Hrvatskoj u suradnji s Europskom središnjom bankom. Zaposlenici HNB-a sudjeluju u radu zajedničkih supervizorskih timova za banke čiji je nadzor preuzela Europska središnja banka. Kod manje značajnih institucija HNB ima nešto veću ulogu, pri čemu određene odluke i za te banke donosi Europska središnja banka u skladu sa zajedničkim procedurama. HNB će i nakon uvođenja eura suštinski ostati jednako angažiran u superviziji kreditnih institucija, ali će Europska središnja banka svoje nadzorne odluke u dijelu u kojem je sukladno Uredbi o SSM-u izravno nadležna umjesto HNB-u, kao što je sada slučaj, izravno upućivati kreditnim institucijama. Također, nadzor u pojedinim područjima koja nisu obuhvaćena Uredbom o Jedinstvenom nadzornom mehanizmu kao što su, primjerice, ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu ili utvrđivanje pravila za računovodstvo i klasifikaciju izloženosti, ostao je u okviru nacionalnih ovlasti.
I nakon ulaska u europodručje, HNB će biti nadležan za provedbu zaštite potrošača, izdavat će novčanice i kovanice eura te osiguravati neometano funkcioniranje platnog sustava. Također će biti zadužen za proizvodnju službene statistike, u skladu s dodatnim zahtjevima koje moraju ispunjavati članice Eurosustava. HNB će nakon uvođenja eura manji dio pričuva prenijeti na Europsku središnju banku – zbog toga će sudjelovati u raspodjeli dobiti Eurosustava u skladu s kapitalnim ključem. No, kao i dosad, Hrvatska narodna banka će samostalno upravljati međunarodnim pričuvama preostalim nakon uplate odgovarajućeg iznosa pričuva u kapital Europske središnje banke te će višak prihoda nad rashodima ostvaren upravljanjem tom imovinom i dalje uplaćivati u državni proračun RH. Osim toga, HNB će i dalje imati važnu ulogu u nadzoru provedbe nacionalnih propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
