ULAZAK HRVATSKE U EUROZONU: Svi će bankomati biti puni eura u prvim danima 2023. godine, moći će se podići i kovanice
Zakon o euru kaže da “bankomati i drugi samoposlužni uređaji u bankovnom poslovanju kod isplate od dana uvođenja eura moraju isključivo koristiti gotov novac eura”. Međutim teško je očekivati da će baš kad otkuca ponoć 2023. godine u svim bankomatima u Hrvatskoj biti isključivo euri.
HNB vjeruje da će 80 posto bankomata imati eure do Nove godine
Banke će tako na prelasku godine imati pune ruke posla, jer će bankomate trebati napuniti eurima. U Hrvatskoj imamo oko 6.700 bankomata, pri čemu naravno najveći dio otpada na najveće banke. Upravo zato je na nedavnom skupu čelni čovjek Zagrebačke banke Ivan Vlaho otvorio pitanje pravila oko opskrbe bankomata eurima, jer, kako je rekao, nemoguće je očekivati da će svi u istom trenutku, u ponoć, biti opremljeni eurima. Izrazio je nadu da će u podzakonskim aktima biti precizirano vrijeme prilagodbe opskrbe u tom dijelu poslovanja.
Uostalom, i druge zemlje koje su uvodile euro nisu to uspjele učiniti odmah prvi dan, nego postupno kroz 3 do 4 dana.
U HNB-u vjeruju da će 80 posto bankomata biti napunjeno novčanicama eura na prelasku godine, jer neće biti obveze punjenja svih novčanica.
U eurozoni najpopularnije su novčanice od 20 i 50 eura
Na nedavno održanoj konferenciji Eurotransformacija Hrvatske u organizaciji portala euro.dnevno, zamjenica guvernera Sandra Švaljek, upravo je to i istaknulo i dodala kako HNB traži punjenje bankomata manjim apoenima novčanica.
„Jednim podzakonskim aktom predvidjeli smo obvezu svim bankama čiji bankomati imaju kazete za više novčanica da ih napune novčanicama od 10 i 20 eura kako ne bismo opterećivali previše u prvim danima ljude u trgovinama da razmjenjuju velike aopene“, rekla je Švaljek. Postupno će se potom bankomati puniti apoenima od 50 ili 100 eura, ali i kovanicama, što je novost jer do sada nismo mogli dobiti kovanice iz bankomata.
Iskustva ostalih zemalja iz europodručja pokazuju da su najčešći apoeni u bankomatima oni od 20 i 50 eura, negdje i 10 eura, a manje od 5 i 100 eura.
Zanimljivo je i to da će do kraja godine i na bankomatima biti dvojni prikaz iznosa stanja na računima, odnosno stanje će biti izraženo i u kunama i eurima.
U bankomate se ugrađuje elektrokemijska zaštita od krađe
Kako smo već ranije pisali, mnoge zemlje su prilikom uvođenja eura imale posebne sigurnosne akcijske planove jer su se u periodu dvojnog opticaja, u prometu nalazile veće količine novca – domaće valute i eura. A što je još jedan od rizika i kod punjenja bankomata.
Litva, zadnja zemlja koja je prešla ne euro, zbog povećanog sigurnosnog rizika, izradila je prije uvođenja eura sigurnosni akcijski plan koji je obuhvaćao mjere poboljšanja sigurnosti u sektoru prijevoza gotovine. Povećali su i broj zaposlenika u bankama i poštama tijekom opskrbe, a otvoreni su i dodatni šalteri. Zamjena bankomata zbog drukčijeg formata novčanica eura tek je jedan od tehničkih detalja koji čeka banke u prilagodbi zbog uvođenja eura. Ukupan trošak cjelokupne prilagodbe bankarskog sektora procjenjuje na 2,2 milijarde kuna.
MUP je lani, prilikom donošenja izmjene zakona o zaštiti novčarskih institucija, upozorio bankare da moraju poraditi i na većoj zaštiti bankomata zbog uvođenja eura, jer bi bankomati mogli postati još veća meta kriminalcima. Naime, osim što imamo velik broj bankomata i vrijednosti novca u bankomatima će biti veća kada se napune eurima.
Lani su donesene izmjene Zakona o zaštiti novčarskih institucija, koje između ostaloga predviđaju rok od 3 godine u kojem se u eksterne bankomate mora ugraditi elektrokemijska zaštita, čijom aktivacijom se kod fizičkog napada na bankomat trajno označavaju i uništavaju novčanice s vidljivo istaknutom oznakom o uništenju i obojenju novca.
