ODLAZAK NAJPOPULARNIJEG MINISTRA: Zdravko Marić u naslijeđe ostavlja stabilne financije, rasterećenje građana kroz porezne reforme i ulazak u eurozonu
Na dan druge obljetnice parlamentarnih izbora koji su mu donijeli treći mandat ministra financija i najpopularniji ministar aktualne Vlade, Zdravko Marić postao je ‘ministar u ostavci’. Vladu Andreja Plenkovića napušta na vlastiti zahtjev i palicu upravljanja državnim financijama predaje sveučilišnom nastavniku ekonomije Marku Primorcu.
Prije odlaska će refinancirati državnu obveznicu od milijardu eura
Posljednja ministarska dužnost Zdravka Marića kojom će zaključiti šest godina obnašanja te dužnosti bit će zastupanje Hrvatske na sastanku Vijeća ministara financija EU u Bruxellesu 12. srpnja odakle će donijeti i posljednju u nizu potvrdu o ulasku Hrvatske u eurozonu te konačni fiksni tečaj konverzije po kojem će kuna biti pretvorena u euro. Prije toga, kako je i sam najavio potpisat će refinanciranje državne obveznice vrijedne oko milijardu eura. Tako će nas i formalni ministar financija Zdravko Marić otpratiti u eurozonu.
Zašto je dao ostavku na iscrpnoj press konferenciji pred novinarima nije odgovorio. Rekao je da nije umoran, nije ni zasićen medija niti da bježi pred nadolazećom krizom, ali i da su njegovi intimni ciljevi ulaskom u eurozonu i stabilizacijom javnih financija ispunjeni.
„Moja obitelj me uvijek podržavala; vrijeme je da im se odužim“, kazao je kratko i možda u tome i leži najbolji odgovor na pitanje zašto Marić nakon 6,5 godina iznimno uspješne karijere ministra financija bez crne mrlje u biografiji, odlazi. Pojasnio je da nema dogovoren angažman ni u jednoj međunarodnoj ni domaćoj državnoj instituciji te da završava s politikom pa neće ni angažirati svoj saborski mandat. Rekao je da nema ni dogovor s nijednom tvrtkom u Hrvatskoj o svom angažmanu pa zapravo odlazi na dugo toplo ljeto prije novih angažmana. S obzirom na Marićevu karijeru vrlo je izgledno da će ponuda do jeseni biti dovoljno da izabere najbolju među njima.
Ulazak u eurozonu donijet će nam napredak, uvjerava Marić
A što Marić ostavlja u naslijeđe?
Uvođenje eura u posljednjem je Marićevom ministarskom mandatu neupitno bio jedan od njegovih prioriteta o kojem gotovo da nije propuštao govoriti u posljednje dvije godine. A sve što je govorio može se smjestiti u kategoriju iznimnog optimizma i čvrstih obećanja o tome kako će zajednička europska valuta hrvatskim građanima donijeti dobrobit. Marić odlazi, a svojem nasljedniku Primorcu ostavlja u nasljeđe da njegova obećanja ispuni.
„Uvođenje eura značit će viši kreditni rejting i niže kamate. Biti dijelom eurozone štitit će nas u vrijeme krize“, rekao je Zdravko Marić u više svojih javnih istupa.
Kada je 25. lipnja rejting agencija Moody’s objavila kako bi u srpnju mogla podići kreditni rejting Hrvatske u investicijsku razinu Marićeva odluka o napuštanju ministarske pozicije već je bila poznata premijeru Andreju Plenkoviću, a Marić je slavodobitno tumačio kako je povećanje hrvatskog kreditnog rejtinga od strane Moody’sa za čak dvije razine posljedica uvođenja eura.
„Objava je bila izvan njihove redovne najave izuzetno je pozitivna. Najavljuju da, u slučaju potvrde 12. srpnja i ulaska u eurozonu već taj dan dižu kreditni rejting za dvije stepenice“, komentirao je Marić tumačeći kako je to jako dobra vijest koju je opisao kao svojevrsni šlag na tortu i točku na “i” svega što je Vlada čiji je član ne samo najavljivala nego i navodila kao prioritet i važan cilj.
Rast kreditnog rejtinga Hrvatske ususret europskoj i hrvatskoj recesiji omogućuje Mariću osobno zadovoljstvo postignutim ciljem, no njegovo održavanje na dobrobit gospodarstva i građana ostavlja svojem nasljedniku Primorcu birajući za svoj odlazak trenutak u kojem je najuspješniji.
Novi ministar Primorac mora zaštititi građane od rasta cijena
Marić je najavio da će trošak uvođenja eura iznositi 2 milijarde kuna, a bude li veći od toga obrazloženja ćemo tražiti od budućeg ministra Primorca koji će preuzimanjem Marićeve funkcije morati stati i na branik Marićeva obećanja prema kojem se hrvatski dužnici zahvaljujući uvođenju eura ne moraju bojati poskupljenja kredita, odnosno rasta kamata. Što se tiče troška uvođenja eura Marić je tek ostavio prostora da se neuračunati troškovi pojave na razini gradova, županija i općina.
Marić će iz Bruxellesa donijeti konačni tečaj konverzije kune u euro koji od tečaja 7,53450 kuna za jedan euro s kojim Hrvatska sada sudjeluje u europskom tečajnom mehanizmu može odstupati najviše 15 posto, no zahtjevnu tehničku provedbu prelaska na euro također ostavlja nasljedniku. Riječ je o 78 zakona koji će se morati promijeniti, te o praćenju kretanja cijena ususret konverziji.
Od svega što je Marić o euru govorio najvažnije je samouvjereno nastupanje s izjavama u kojima je naglašavao kako će građani biti zaštićeni od poskupljenja i nikako ne smiju doći u nepovoljniji položaj zbog promjene valute.
„Učinit ćemo sve da, bez obzira na inflatorne pritiske i naše napore koji idu na njihovo ublažavanje, preveniramo da proces uvođenja eura ne bude dodatni okidač pojedinim akterima na tržištu“, često je naglašavao Marić uvijek ponavljajući da obveza dvostrukog iskazivanja cijena služi tome da zaštiti građane od neopravdanih poskupljenja.
Marko Primorac morat će u narednih šest mjeseci činiti sve ono što je Marić stvorio kao očekivanje građana, a to je efikasno kažnjavanje onih za koje se utvrdi da neopravdano podižu cijene zbog prelaska na euro.
Pet ciklusa poreznih rasterećenja u 6,5 godina mandata
Zdravko Marić u svoj će životopis upisati kako je u vremenu pandemije osigurao stabilnost javnih financija držeći kako deficit tako i javni dug i kretanje kamatnih stopa pod kontrolom uz statistički razumnu inflaciju sve dok se njezina vrijednost promatrala kao parametar važan za ulazak u eurozonu, a to je bilo do 30. travnja i nakon toga je odmah premašila 10 posto.
Moći će moći reći da je zaslužan za izgradnju još jednog mosta kojim će Hrvatska prijeći joj jednu fazu integracije unutar EU postajući dijelom eurozone, ali za moguće zavoje s druge strane mosta na kojima bi moglo prijetiti izlijetanja s ceste bit će zadužen netko drugi.
Također, može se pohvaliti i da je kroz pet ciklusa poreznih izmjena značajno rasteretio građane i poduzetnike visokih poreza uz zadržavanje stabilnog proračuna.
Iako je više puta tijekom svoje dugogodišnje ministarske službe Marić prozivan za iznošenje neistina posebno o financijskom zdravlju bivšeg koncerna Agrokor, danas Fortenova grupe, za koji je radio kao direktor zadužen za strategiju i tržište kapitala od 2012. do 2016. uskoro bivši ministar u hrvatskoj je javnosti izgradio svojevrsno povjerenje građana i odlazi kao najpopularniji Plenkovićev ministar uz poštovanje iz oporbe jednostavno zato što je pristojan i nije član HDZ-a.
Hrvatska u čekaonici bila samo 906 dana, a Litva 10,5 godina
Dok Marko Primorac bude brodio kroz tehničku izvedbu uvođenja eura Marić će u svoje uspjehe nabrajati kako je Hrvatska kao nova članica eurozone u europskom tečajnom mehanizmu koji služi kao pripremni period za usvajanje eura provela najmanje vremena od svih ostalih članica Unije.
Svojedobno je precizno izračunao da će to biti 906 dana, čak kraće od Slovenije koja je u “čekaonici” provela 916 dana, a Litva deset i pol godina. Za buduću usporedbu standarda građana Hrvatske s građanima Slovenije i Litve obratit ćemo se Marku Primorcu.
Iako je to zanimljivo tek na simboličnoj razini, Zdravko Marić je svoju direktorsku poziciju u Agrokoru napustio u rujnu 2016. godine, a koncern je otprilike pola godine kasnije zaplovio putem ekonomskog bankrota i sanacije u administrativnu pomoć države. Državi čije financijsko kormilo Marić sada napušta gospodarski se ne smiješe bolji dani već se nad nju nadvijaju opasniji i izazovniji, pa nam preostaje nadati se da Marić ipak nije toliko vješt da dva puta zna izabrati pravi trenutak za odlazak. Unatoč tome što većina analitičara i ekonomista vjeruje da ipak jest.
