KORAK DO UVOĐENJA EURA: HNB prestao tiskati novčanice i kovanice kuna, Zakon o euru usvojen apsolutnom većinom
Hrvatski sabor u petak je apsolutnom većinom glasova usvojio Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj. Za zakon je tako glasovalo 117 zastupnika, 13 je bilo protiv, a jedan suzdržan.
Time je s hrvatske strane učinjen i posljednji korak potreban za adopciju eura, a sada čekamo službenu potvrdu iz Europe da ulazimo u eurozonu. Ta bi pozivnica trebala stići u srpnju.
Kuna ima dovoljno, od ljeta tiskamo eure
Da je to samo formalnost uvjereni su svi pa i u Hrvatskoj narodnoj banci koja je prestala tiskati novčanice i kovanice kuna. Potvrdili su informaciju Una TV-u kazavši da zbog uvođenja eura u ovoj godini ne planiraju tiskanje novih novčanica kune, kao ni kovanje kunskih kovanica.
Pojasnili su da je količina tiskanog i kovanog novca dovoljna ne samo za podmirenje redovnih potreba za novcem u ovoj godini, nego i za zamjenu oštećenog novca, kao i za pričuve gotovog novca. Na kraju 2021. u Hrvatskoj je bilo gotovo 3 milijarde komada kovanica i preko pola milijarde komada novčanica kuna.
U HNB- u su ranije tijekom mjeseca istaknuli da su spremni za tiskanje eura.
„Čim se donese odluka, u sedmom mjesecu, bit ćemo spremni za punu proizvodnju. Radit ćemo tri smjene, dakle 24 sata na dan“, pojasnio je guverner HNB-a Boris Vujčić.
Euro bi službenom valutom u Hrvatskoj trebao postati od 1. siječnja 2023. godine, a najkasnije do 5. rujna, počet će dualno iskazivanje cijena, u kunama i eurima i koje će biti obvezno još tijekom cijele sljedeće godine. S potvrdom ulaska koje će dati Vijeće Europe, znat će se i točan tečaj po kojem ćemo mijenjati kune. Tečaj će biti iskazan na proizvodima, isto kao i cijena u eurima i cijena u kunama.
Tijekom cijele sljedeće godine građani će moći bez naknade zamijeniti kune za euro, u bankama, Hrvatskoj pošti i Fini. No i nakon isteka tog roka, građani će moći bilo kada u Hrvatskoj narodnoj banci besplatno mijenjati novčanice kuna za euro. Kovanice će se pak morat promijeniti u roku tri godine. Prva dva tjedna po ulasku u eurozonu moći će se još uvijek plaćati i u kunama i eurima, iako će trgovci morat vraćati ostatak novaca u eurima. Nakon ta dva tjedna, sve transakcije u dućanima bit će moguće samo u eurima.
Most i Suverenisti bili protiv eura, zbog inflacije cijena i niskog standarda
Uoči glasovanja Zakona, dio oporbe se opet usprotivio uvođenju eura o ovom trenutku. Miro Bulj iz Mosta rekao je kako je bila obaveza iskazati procjenu učinaka uvođenja eura, što nije učinjeno. Pozvao je Sabor da povuče taj zakon, da struka kaže svoje mišljenje, a odluku da donese narod na referendumu.
Marijan Pavliček iz stranke Suverenisti iskazao je brigu kako će građani preživjeti mjesec kada uđemo u eurozonu i kako će naši umirovljenici i radnici živjeti kada budemo imali euro. Smatra kako je suludo ući u eurozonu u vrijeme najveće energetske krize EU-a, u doba najveće ekonomske neizvjesnosti i najveće inflacije u zadnjih 20 godina. Smatra da i kriterij inflacije, kao jedan od četiri kriterija konvergencije, nećemo ispuniti. Upitao se kako će umirovljenik sa 40 godina radnog staža i 300 eura mirovine preživjeti mjesec kada će štruca kruha koštati dva eura. Lako je pričati kada se ima plaću od 2500 eura, kazao je.
I Mostov Zvonimir Troskot smatra da uvođenjem eura srljamo upozorivši da HNB nije bio prisutan niti na jednom predstavljanju Zakona o euru, a vodeća je institucija koja radi na implementaciji eura u Hrvatskoj.
Podsjetimo se, kako smo pisali, velik broj stručnjaka smatra da bez obzira na veliku inflaciju, taj kriterij neće omesti ulazak u eurozonu, jer joj razlog nije unutarnji razlog, nego je uvezena.
Također, trgovci ne opovrgavaju da će cijene kod konverzije, zbog lakšeg prihvaćanja, zaokruživati na više. Tako primjerice neće ostaviti cijenu od 2,34 eura, nego će je zaokružiti na 2,49 eura.
No, trenutačna inflacija je ionako velika, a trgovci moraju ostati konkurentni, pa jača povećanja cijena zbog uvođenja eura negiraju. Odnosno, štruca kruha bi mogla koštati 15 kuna, odnosno 2 eura, no ne zbog eura, nego skupe cijene žitarica na burzama.
