KOLIKO SMO EURIZIRANI? Raste zaduženost u kuni, ali 70 posto stambenih kredita je vezano za euro
Popularnost kunskih kredita raste u posljednjih pet godina, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Tako danas građani imaju kredite ukupne vrijednosti 134 milijarde kuna, a tek je 61 milijarda kuna tog iznosa vezana uz stranu valutu. Dakle, niti polovica kredita nisu vezana uz euro. Ipak, kada se odlučuju za dugoročni aranžman s bankom građani i dalje vjeruju valutnoj klauzuli, a razlog za to su i nešto niže kamate. Naime, većina stambenih kredita odobrena je uz valutnu klauzulu, pa je 70 posto današnjih stambenih kredita vezanih uz valutnu klauzulu. Prije pet godina je pak građanstvo bilo zaduženo sa 108 milijardi kuna, a 63 milijarde kuna bilo je vezano uz valutnu klauzulu, što je 58 posto svih kredita. Tada je pak 80 posto svih stambenih kredita bilo vezano uz valutnu klauzulu. Rast udjela kunskih kredita u strukturi stambenih kredita možemo prije svega pripisati konverziji kredita vezanih za švicarski franak, nakon eksplozije vrijednosti te valute.
Sve više kunskih gotovinskih kredita
Zbog niskih kamata na europskom tržištu, kako je euro.dnevno.com pisao, građani su se odlučili razročiti veći dio štednje i novac danas, više nego ikad u pet godina, drže u kunama, a rastom kunskih depozita rasli su i kunski krediti. Valja napomenuti i da su podizanjem rejtinga Hrvatske i činjenicom da živimo u eri jeftinog novca, pale i kamate na kunske kredite. Sada se odobrava sve više kunskih gotovinskih kredita. Tako građani imaju 50 milijardi kuna duga za kratkoročne kredite, pri čemu je manje od petine njih vezano za valutnu klauzulu. Prije pet godina bilo je 38 milijardi kuna gotovinskih kredita, a gotovo polovina ih je, točnije 16 milijardi kuna, bilo vezano uz valutnu klauzulu.
Zanimljivo je i da u posljednjim godinama s tržišta iščezavaju krediti za kupnju automobila pa je svega 297 milijuna kuna duga građana vezano uz taj bankarski proizvod, dok je prije pet godina bilo 940 milijuna kuna auto kredita.
Privatne tvrtke 65 posto svog novca drže vezano za stranu valutu
Domaće privatne tvrtke pak ukupno imaju 73 milijarde kuna kredita, a od toga ih je 47,5 milijardi kuna ili u stranoj valuti ili izdano uz valutnu klauzulu. To je udjel od 65 posto. Na računima pak imaju 91 milijardu kuna vrijednu novčanu imovinu, a 29 milijarde kuna vrijednog novca drže u stranoj valuti. Prije pet godina su pak tvrtke imale 63 milijarde kuna kredita, od čega su 40 milijardi kuna vrijedni krediti bili izdani ili u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu. To je dakle bilo 63 posto ukupnih kredita pa možemo zaključiti da tvrtke bilježe trend blago pojačane eurizacije. Tada su na računima imale tek 44 milijarde kuna vrijedne novčane imovine, a 18 milijardi kuna držali su u stranoj valuti ili na depozitima s valutnom klauzulom.
