EURO KOVANICE: Naličjima euro kovanica države poslale političke poruke
Kuna na poleđini kovanice od jednog eura postala je nažalost predmet skandala jer se ispostavilo da je autor nagrađen za njezin dizajn plagirao lik životinje s fotografije Iana H. Leacha, fotografa iz Škotske. Skandal je pokrenuo lavinu preispitivanja o tome je li uopće trebalo uvrštavati kunu na poleđinu hrvatskog euro novčića, a sve zagrijanija polemika motivirala nas je da podsjetimo na motive kojima su članice eurozone oslikale svoje kovanice eura.
Sve su kovanice prikazane na internetskim stranicama Europske centralne banke. Njihovim dizajnom, bilo da je povjeren priznatim umjetnicima ili odabran na otvorenim natječajima, članice eurozone predstavile su svoju povijest, naglasile svoj značaj za stvaranje Europske unije, odale počast svojoj bivšoj nacionalnoj valuti ili simbolima prikazale ključne vrijednosti Unije ili pak naglasile s kakvom porukom pristupaju eurozoni.
Upravo ovaj posljednji dio koji se odnosi na tumačenje simbola koje je Hrvatska odabrala i njihovo pretakanje u poruku s kojom se Hrvatska pridružuje eurozoni nedostaje ili je nedovoljno naglašeno u cijelom procesu stvaranja hrvatskih euro novčića. Skandal s plagijatom tim više ima potencijal ostati zapamćen.
Njemačka koristi orla i Brandenburška vrata
Ususret novom natječaju za kovanicu od jednog eura s motivom kune izvukli smo nekoliko primjera zemalja koje su dizajnom eura odabrane simbole pretočile u jasne poruke kojima ističu vrijednosti s kojima su ušle u eurozonu, te prikazali kako su ostale članice eurozone pristupile svojim prvim euro novčićima.
Njemačka je na poleđinu svojih kovanica od jednog i dva eura stavila motiv orla koji je tradicionalni simbol njemačke suverenosti, Brandenburška vrata koja se nalaze u Berlinu na kovanicama od 50, 20 i 10 centi simboliziraju istovremeno podjelu i jedinstvo, dok su motivom lista hrasta na kovanicama od 5, 20 i 10 centi odali počast njemačkoj marki. Dizajn kovanica izradili su Heinz i Sneschana Russewa-Hoyer, bračni par koji je desetljeća rada posvetio izradi različitih kovanica i medalja za Njemačku. Sneschana Russewa rodom je Bugarkinja, pa je tako sasvim slučajno u stvaranje njemačkih euro novčića utkana i poruka o zemlji useljeničkog karaktera po čemu je između ostalog i poznata.
Niz je zemalja naglasio monarhiju kao svoje državno uređenje stavljajući na poleđinu kovanica bivše ili aktualne kraljeve, kneževe ili vojvode. U tom su se društvu našlo šest članica Belgija, Nizozemska, Španjolska, Monako, Luxemburg i Portugal pri čemu je Portugal imao drugačiji pristup pa je umjesto lica monarha na kovanice od jednog i dva eura stavio svoje dvorce i grbove tumačeći kako oni simboliziraju dijalog, razmjenu vrijednosti i dinamiku izgradnje Europe.
Upravo suprotno od njih Francuska je na poleđini kovanica od jednog i dva eura proslavila svoju Republiku uvrstivši na novčić njezinu poznatu krilaticu »Liberté, Égalité, Fraternité«, odnosno “Sloboda, jednakost, bratstvo”, a riječi su ispisane u drvetu koje je dizajnirao umjetnik Joaquim Jimenez a simbolizira život, kontinuitet i rast. U povodu 20. obljetnice novčanica i kovanica eura te u povodu svojeg aktualnog predsjedanja Europskom unijom ove godine redizajnirala svoje euro novčiće a novi dizajn prikazao je hrastove i maslinove grane kojima je cilj utjelovljenje kako su protumačili – snage, mudrosti i prirode, a poznatu krilaticu Republike zadržali su i na novom drvetu.
Talijani i Grci podsjetili na baštinu, Austrijanci na Mozarta
Talijani su kovanje euro novčića iskoristili kako bi unutar eurozone još jednom naglasili bogatstvo svoje kulture i umjetnosti kroz dugu povijest pa su za svaki apoen izabrali drugi motiv. Na poleđini njihove prve kovanice od dva eura je portret Dantea Alighierija, srednjovjekovnog pjesnika poznatog po djelu Božanstvena komedija, dok je na kovanici od jednog eura prikazan poznati crtež Leonarda da Vincija koji prikazuje idealne proporcije ljudskog tijela. Kovanica od 50 centi prikazuje Marka Aurelija, cara Rimskog carstva u drugom stoljeću prije nove ere, dok su na kovanicu od 20 centi stavili skulpturu Umberta Boccionija, slikara i kipara predstavnika Futurističkog pokreta na početku 20 stoljeća, dok su kovanicom od 10 centi obilježili jedno od vrhunskih ostvarenja talijanske umjetnosti prikazujući slavno djelo »Rođenje Venerino« Sandra Botticellija.
Grci nisu zaostajali za Talijanima pa su također izabrali pet različitih motiva prikazujući povijesnu važnost svoje zemlje za europski kontinent. Izradu svih motiva Grčka je povjerila kiparu Georgesu Stamatopoulosu. Na kovanicu od dva eura stavili su scenu s mozaika u Sparti iz 3. stoljeća naše ere u kojoj je prikazana Europa koju otima Zeus u obliku bika. Europa je lik iz grčke mitologije po kojoj je Europa dobila ime. Na kovanicu od jednog eura stavili su sovu po uzoru na staru atensku kovanicu od 4 drahme.
Austrija je poleđinu kovanice od jednog eura ukrasila likom Wolfganga Amadeusa Mozarta, skladateljskog virtuoza kako bi se predstavila zemljom glazbe, dok su na kovanicu od dva eura stavili lik Berthe von Suttner, koja simbolizira višedesetljetnu potporu Austrije miru te dobitnicu Nobelove nagrade za mir.
Irska, Estonija Latvija odlučile se za po jedan simbol
Za razliku od zemalja koje su htjele pokazati više motiva Irska, Estonija i Litva su se odlučile na samo jedan motiv za sve apoene kovanica. Irski euro novčić tako na svojoj nacionalnoj strani ima keltsku harfu koja predstavlja tradicionalni simbol Irske uz natpis “ Éire” što je naziv za Irsku na irskom jeziku. Estonski euro novčići pak nose prikaz geografske karte zemlje uz njezino ime na estonskom jeziku “Eesti”. Litva je na obod kovanice od dva eura dala ugravirati riječi sloboda, jedinstvo, blagostanje dok sve kovanice nose grb Republike Litve.
Latvija je na kovanice od jedan i dva eura stavila lik Latvijke u narodnoj nošnji uz poruku na obodu Bože, blagoslovi Latviju, dok je na eurocentima grb Republike Latvije.
Finci su odabrali dva dizajna za kovanice eura, ali su na sve euro cente stavili finski grb s lavom koji je korišten na nekoliko finskih kovanica u povijesti, dok su na kovanicu eura smjestili motiv dva labuda u letu odabran na natječaju u okviru obilježavanja 80 godina neovisnosti Finske, a na kovanici od dva eura prikazali su plod i svijet močvarne jagode koji je također već korišten na prijašnjim kovanicama.
Slovenija je na kovanici od dva eura ispisala stih »Shivé naj vsi naródi« (Svi narodi da žive) iz pjesme “Zdravica” uz prikazan lik njezina autora Franca Prešerna, a na kovanicu od jednog eura stavili su portret Primoža Trubara autora prve knjige tiskane na slovenskom jeziku.
Slovaci su na obje kovanice eura stavili svoj nacionalni symbol, dvostruki križ na tri brda, dok je Malta na obje euro kovanice prikazala osmerokraki križ kao symbol Suverenog malteškog reda. Cipar je na obje kovanice prikazao idol u obliku križa koji je primjer prapovijesne umjetnosti i pokazuje mjesto koje je Cipar imao u središtu civilizacije i u Starom vijeku.
