SIROMAŠTVO U BOGATOJ EUROPI U Hrvatskoj oko 29 posto djece niže obrazovanih roditelja materijalno uskraćeno, manje od prosjeka EU
U 2021. godini 13 posto djece unutar EU koja žive u kućanstvima bilo je materijalno uskraćeno. Eurostat je podatke stavio u odnos s obrazovnom razinom roditelja, koja je najčešće povezana s njihovim zaposlenjem i primanjima.
Čak 85 posto djece u Rumunjskoj bilo uskraćeno
Kako podaci pokazuju, obrazovanje roditelja snažno je utjecalo na materijalnu uskraćenost djece pa se je tako u 10 zemalja EU više od polovice djece suočilo s materijalnom uskraćenošću u kućanstvima s nižim obrazovanjem roditelja (završena srednja škola).
U prosjeku je 39 posto djece u EU u takvim obiteljima bilo materijalno uskraćeno u odnosu s 4 posto djece koja su živjela u kućanstvima s višim obrazovanjem.
Od 10 zemalja s najvećom stopom materijalne uskraćenosti djece u obiteljima s nižim obrazovanjem predvodi Rumunjska s postotkom od 85 posto djece, Bugarska sa 83 posto, Mađarska sa 78 posto, Slovačka sa 70 posto, Češka 63,7 posto…
U Hrvatskoj je taj postotak 29,5 posto, odnosno čak i manje od EU prosjeka. Najniže stope zabilježene su u Poljskoj, 9 posto, Njemačkoj i Estoniji po 16 posto, Švedskoj 21,5 posto, Malti i Finskoj 22 posto…
Samo 1,5 posto djece roditelja s višim obrazovanjem uskraćeno
Među kućanstvima u kojima su roditelji imali više obrazovanje, najviše stope materijalne deprivacije djece zabilježene su u Grčkoj (16%), Bugarskoj (12%) i Cipru (10%). Najniže stope materijalne uskraćenosti djece zabilježene su u Sloveniji, tek nešto više od nula posto, pa Češkoj, Švedskoj i Poljskoj blizu 1%, a niti Hrvatska nije daleko s 1,5 posto.
U obzir se uzelo 17 stavki o kojima ovisi materijalna uskraćenost.
To su nova odjeća, dva para cipela, svakodnevno svježe voće i povrće, meso i riba, prikladne knjige, oprema za slobodno vrijeme, igre u zatvorenom, slobodne aktivnosti, proslave, školski izleti, praznici, druženja s prijateljima…, dok se kod cjelokupnog kućanstava u obzir uzima zamjena dotrajalog namještaja, dugovi, internet, topli dom, auto..
Iako Hrvatska ne stoji loše, podsjetimo se da je nedavno, povodom Svjetskog dana socijalne pravde, prezentirano kako nam je stopa rizika od siromaštva u 2021. godini porasla na 19,2 posto, što čini gotovo 750.000 građana u riziku.
Granica siromaštva je 847 eura za obitelj s dvoje djece
Granica siromaštva ekvivalentna je iznosu od 403 eura za samce, odnosno 847 eura za obitelji s dvoje djece. Najlošije stoje starije osobe, samci, žene, jednoroditeljske obitelji te obitelji s troje i više djece.
Pogledaju li se podaci Eurostata o materijalnoj i društvenoj uskraćenosti za 2021. godinu, za EU je prosjek bio 6,3 posto, što je znatno bolje u odnosu na ranije godine, pa je tako primjerice u 2015. godini ta stopa bila 9,7 posto.
No, s obzirom da su neke zemlje već objavile podatke za 2022. godinu, koje su lošije u odnosu na godinu prije, vjerojatno će se i prosjek u EU pogoršati. Najbolje je stajala u 2021. godini Finska s 1,1 posto, no kojoj je ujedno ta stopa materijalne i društvene uskraćenosti porasla na 1,9 posto u 2022.
Slijede Češka, Slovenija i Austrija s 1,8 posto te Estonija s 1,9 posto, ali koja je također objavila podatak za 2022. i koji kaže da je materijalna i društvena uskraćenost porasla na 3,3 posto… Slijedi Nizozemska s 2,1 posto, ali isto s prošlogodišnjim rastom na 2,5 posto. Hrvatska je bila na stopi od 3,5 posto u 2021. godini, ali vrlo vjerojatno će i kod nas ta stopa uslijed inflacije biti lošija, s obzirom da su financije bile usmjerena na najosnovnije potrebe.
