POSTPANDEMIJSKO TRŽIŠTE RADA EUROZONE Gotovo svi rade pa je zaposlenost skočila na rekordnih 79,5 posto
Dok je za trgovinu i turizam unutar europodručja bilo potrebno više vremena za oporavak nakon pandemije COVID 19, IT industrija se je oporavila brzo, prije svega zbog mogućnosti rada na daljinu i digitalnih usluga. Do sredine 2022. godine zaposlenost se je gotovo u potpunosti oporavila na razinu prije pandemije u uslužnim djelatnostima. Slabije stoji poljoprivredna industrija, velikim dijelom i zbog poremećaja opskrbnih lanaca.
Rekordno niska nezaposlenost
Europska komisija analizirala je tržište rada od razdoblja nakon pandemije naglašavajući da je u dvije pandemijske godine rast plaća bio nešto veći nego 6 prethodnih godina te da je lani taj rast udvostručen. Nezaposlenost je lani bila na povijesno niskim razinama, a aktivnost na povijesno najvećim razinama.
Navode i kako su mladi i niskokvalificirani radnici bili više pogođeni izazvanom COVID krizom nego druge skupine, ali njihove su stope zaposlenosti od lani također premašile stope prije pandemije.
Kažu da je pandemija u sličnoj mjeri utjecala na zapošljavanje žena i muškaraca u eurozoni, za razliku od prethodnih recesija, koje su imale snažniji utjecaj na zapošljavanje muškaraca. U drugom kvartalu 2022. stopa slobodnih radnih mjesta u europodručju premašila je razinu prije pandemije, koja je i tada bila na povijesno visokim razinama.
Zbog inflacije bit će manje radnih mjesta
Spominje se i demografski problem pada radno sposobnog stanovništva u eurozoni.
Lani je nezaposlenost u eurozoni dosegla najnižu razinu u povijesti na tromjesečnoj razini, 6,7% u trećem tromjesečju, i pala na 6,6 posto u prosincu, dok je stopa aktivnosti u trećem kvartalu bila na najvišoj razini u povijesti, 79,5 posto. Ipak, stope nezaposlenosti porasle su u drugom i trećem tromjesečju u odnos na prvi kvartal u nekim zemljama, primjerice, Belgiji, Cipru, Estoniji, Luksemburgu i Nizozemskoj.
Kako je analiza napravljena za prošlu godinu, Hrvatska se ne spominje.
Energetska kriza utjecat će na gospodarsku aktivnost i zapošljavanje u sljedećem razdoblju, navodi se. Odnosno, predviđa se da će dinamika tržišta rada biti umjerena s obzirom na visoke cijene energije i roba koje potiču inflaciju, rastuću ekonomsku neizvjesnost potaknuto ruskom invazijom na Ukrajinu i višim kamatnim stopama. Očekuje se da će energetski intenzivni sektori smanjiti zapošljavanje i početi smanjivati radna mjesta. Nadalje, da će kupovna moć biti manja i smanjiti zato potražnju. To bi moglo utjecati na slabije povjerenje pa onda i smanjeno otvaranje radnih mjesta.
Minimalne plaće rasle u prosjeku 6,6 posto
Plaće po zaposleniku su u razdoblju od 2013. do 2019. rasle u prosjeku 1,6% te 1,8% u razdoblju od samo dvije godine, 2020. i 2021. Prognoze su da je taj rast oko 4,2 posto u prošloj godini, s obzirom na inflatorne pritiske.
Velik rast plaća je u Belgiji, Francuskoj, Grčkoj … Ipak, očekuje se da će realne plaće u većini zemalja eurozone pasti 2022. i 2023., dok će 2024. opet biti u plusu, posebno u Slovačkoj i baltičkim zemljama. Ove bi godine realne plaće mogle biti veće u primjerice Belgiji, Cipru i Estoniji.
Minimalne plaće značajno su nominalno porasle u 2021. i 2022., ali su realno pale u većini država članica. Većina država članica sa zakonskom nacionalnom minimalnom plaćom u europodručju povisilo je svoje stope između siječnja 2021. i kolovoza 2022., uz prosječno povećanje od oko 6,6 posto.
