UPOZORENJE HNB-a: Zbog kamata ECB-a Hrvatima bi krediti mogli poskupjeti 10 posto, nekima i do 7000 kuna mjesečno

Europska središnja banka podigla je referentne kamatne stope s 0 posto koliko su bile u lipnju na sadašnjih 2 posto, a nakon tri ciklusa povećanja. Skok od dva posto nije kraj jer se najavljuje još jedno oštro povećanje baznih kamatnih stopa do kraja godine, a sve kako bi se usporila inflacija.

Tijekom dana očekuje se objava podataka o inflaciji na razini eurozone, a analitičari najavljuju da će probiti granicu od 10 posto.

Fiksirajte kamate na kredite

Gotova je dakle era jeftinog novca i krediti postaju sve skuplji te manje pristupačni. A što to znači za naše građane pojasnila je zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, Sandra Švaljek.




Može se, kazala je u intervjuu na N1, očekivati rast otplatnih rata za neke kredite i za više od 10 posto. Pojašnjava i kako se zasad krediti u Hrvatskoj uredno otplaćuju i kako HNB ne vidi da bi moglo doći do problema s otplatom kredita.

HNB je ranije imao izračun po kojem će prosječni kredit poskupjeti za 1800 kuna godišnje, međutim Švaljek tvrdi da će pojedini stambeni krediti poskupjeti i za 7000 kuna godišnje.

Zato poziva građane da prouče svoj ugovor o kreditu i pokušaju fiksirati kamatnu stopu u dogovoru s bankom jer je to jedini način kako izbjeći rast troškova.




Samo pet milijardi kuna položeno na račune

Komentirala je i projekt uvođenja eura u Hrvatsku te rekla da sve teče po planu. Podsjetimo, HNB je više puta pozivao građane da svoju štednju u kuni polože na račune, kako bi se automatski konvertirala u euro nakon 01.siječnja 2023. godine, a izgleda da su mnogi građani upravo to i učinili.

Pisali smo u više navrata da je u optjecaju oko 33 milijarde kuna gotovog novca u kuni, a izvan banaka. Po najnovijim podacima o štednji u Hrvatskoj krajem kolovoza na računima bilo 263,4 milijarde kuna, uz znatan rast na godišnjoj razini od 22,3 milijarde kuna. Moglo bi se dakle zaključiti, bez analize da su građani potrčali staviti novac iz madraca na račun u banci.

Ipak, godinu ranije štednja građana narasla je za gotovo 21 milijardu kuna, pa je pitanje koliko je gotovog novca položeno tijekom godine na račune.


Tako, prema procjeni HNB-a, krajem kolovoza ove godine gotov novac u optjecaju, koji kolokvijalno neki vole nazivati i novcem u “madracima” ili “čarapama”, iznosio je 33,3 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini manje za pet milijardi kuna ili 13 posto.

 

Pročitajte još