PROGNOZE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE: Nema kraja rastu cijena; inflacija se neće smiriti zbog rizika od nestašice plina
Europska središnja banka prošlog je tjedna oštro podigla bazne kamatne stope, za čak 75 baznih bodova, kako bi usporila inflaciju. Počela je time era skupog eura, pa će kamatne stope svih kredita i zaduženja i za građane, države i tvrtke biti osjetno veće, a financiranje skuplje, međutim čak ni bankari nisu sigurni da će akcija dovesti do brzog usporavanja inflacije.
Inflacija ovisi o energentima
Tako su korigirane projekcije i sada se očekuje veća inflacija nego je to bilo u lipnju i to prvenstveno zbog rasta cijene plina i električne energije, rasta plaća i deprecijacije eura. ECB kaže da će inflacija do kraja godine ostati veća od 9 posto i to zbog izrazito visokih cijena energenata i prehrambenih roba, kao i pritisaka na rast uslijed ponovnog otvaranja gospodarstva, manjka ponude i skučenih tržišta rada.
I iduće godine cijene će značajno rasti, ali umjerenije, kažu bankari pa bi prosječna godišnja stopa inflacije trebala biti oko 5,5 posto, a tek u 2024. godini smirila bi se na podnošljivih 2,3 posto. U lošijem scenariju, mogla bi inflacija biti i veća, prognoziraju analitičari ECB-a u najnovijoj analizi.
Ključni rizik za eurozonu su ozbiljni poremećaji u opskrbi energijom u Europi, u kombinaciji s hladnom zimom koja podrazumijeva veću potražnju za grijanjem, što bi za posljedicu imalo daljnje skokove cijena energije i oštrijih smanjenja proizvodnje. U takvom scenariju inflacija bi u prosjeku iznosila 8,4 posto u 2022. godini, gotovo sedam postu u idućoj godini, a čak 2,7 posto u 2024 godini.
Nema recesije u eurozoni?
Prognoza rasta realnog BDP-a u ovoj godini se predviđa na 3,1 posto, no u lošijem scenariju mogla bi biti 2,8 posto, visina koju su i ranije u ECB-u prognozirali, prije nego su objavljeni bolji podaci rasta od očekivanja u drugom kvartalu. U trećem kvartalu ove godine i prvom sljedeće godine rast BDP-a će usporiti, prema projekcijama na svega 0,1 posto, jer inflacija utječe na realne prihode, a neizvjesnost i rastuće kamatne stope koče ulaganja. Sljedeće godine BDP bi prema projekcijama pao na 0,9 posto te potom oporavio u 2024. godini na 1,9 posto.
“Prekidi u opskrbi prirodnim plinom zajedno s vrtoglavim skokom cijena plina i električne energije povećali su neizvjesnost, ozbiljno narušili povjerenje i doveli do sve većih gubitaka u realnom dohotku za koje se očekuje da će dovesti do stagnacije gospodarstva europodručja u drugoj polovici 2022. godine i prvog kvartala sljedeće godine. I to sve uz pretpostavku da će potražnja za plinom biti ublažena zbog visokih cijena i mjera uštede (nakon nedavnog sporazuma EU-a o smanjenju potražnje za plinom do 15 posto) te da neće biti potrebna veća racionalizacija. Tek u srednjoročnom razdoblju, kako se energetsko tržište bude oporavljalo, nesigurnost smanjivala kao i inflatorni pritisci, koji će smanjiti pritisak na realni raspoloživi dohodak te kada se poprave uska grla u opskrbi i izvozne cijene postanu konkurentnije u odnosu na glavne trgovinske partnere, očekuje se i oporavak rasta, bez obzira na nepovoljne uvjete financiranja”, kažu u središnjoj banci.
