CIJENE I DALJE DIVLJAJU: Rekordna inflacija i u Hrvatskoj i u Europskoj Uniji; hrana je u godinu dana poskupjela 18,3 posto!
Hrvatska je zabilježila još jedan rekord u inflaciji- u srpnju je prosječna inflacija iznosila ukupno 12,7 posto. Zanimljivo je da je takav podatak objavio Eurostat, dok domaći statističari iz Državnog zavoda za statistiku tvrde da je rast cijena bio manji – oko 12,3 posto. To su stope poskupljenja cijena u odnosu na isti mjesec prošle godine. Koji god podatak uzeli ponovno je inflacija rekordna u posljednjih 28 godina. Godišnja inflacija porasla je za sada za oko 10 postotnih bodova.
Prijevoz skuplji za 19,2 posto
Kod nas je najviše poskupilo gorivo i hrana. Tako je prijevoz poskupio za 19,2 posto u odnosu na srpanj 2021. godine, a hrana je poskupjela čak 18,3 posto.
I sami trgovci priznaju da se cijene mijenjaju iz tjedna u tjedan, a građani vide da su cijene hrane odletjele u nebo. Nije dobro da se rast cijena hrane čak i ubrzao jer je u prošlom mjesecu ipak inflacija hrane iznosila oko 14,4 posto.
U Eurozoni uglavnom je najviše poskupjela energija i to i do 40 posto dok kod nas zbog politike zaštite kućanstava kategorija stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva raste za svega 10 posto.
S inflacijom od 12,7 posto u srpnju, Hrvatska se nalazi iza Slovenije, koja je imala jedan postotni bod nižu inflaciju od nas, a iza nas po visini su redom sve zemlje – novije članice EU. Podsjetimo da je u lipnju inflacija u Hrvatskoj bila 12,1 posto, a lanjskog srpnja 2,7 posto.
Baltičke zemlje imaju inflaciju veću od 20 posto
Inflacija u eurozoni manja je nego u Hrvatskoj, ali mi poskupljenja djelomično bilježimo i zbog turističke potrošnje.
U prosjeku eurozone sve je poskupjelo za 8,9 posto, dok je gledano za svih 27 članica Europske Unije stopa iznosila 9,8 posto. Lani je u ovo vrijeme stopa inflacije iznosila 2,2 posto. To je novi rekord inflacije od kada je Eurostat počeo mjeriti indeks poskupljenja još 1996. godine.
Najlakše je u Francuskoj i Malti gdje je u prosjeku sve skuplje za oko sedam posto, dok je najteže baltičkim zemljama. Njima su cijene poletjele u zrak više od 20 posto. Tako je Estonija zabilježila prosječnu inflaciju od 23,2 posto, Latvija 21,3 posto, a Litva poskupljenja od 20,9 posto.
U usporedbi s lipnjem, godišnja inflacija ubrzala se u većini država Europske Unije pa je stopa poskupljenja veća u 18 članica, u njih šest se usporila dok je u tri države članice ostala na jednakim vrijednostima.
Hrana u eurozoni poskupjela 11 posto, a energenti 40 posto
U srpnju je najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije dalo povećanje cijena energenata, na koje se odnosi polovica ukupnog poskupljenja dok su veće cijene hrane zaslužne za četvrtinu ukupnih poskupljenja diljem Europske Unije.
Energenti su u eurozoni poskupjeli za 39,6 posto, a svježa hrana skuplja je u prosjeku za 11,1 posto nego u srpnju prošle godine.
Kao i prošloga srpnja i ove se godine razlikuju podaci DZS-a i Eurostata, odnosno vidljiva je razlika u izračunu koji je u načelu u ostalim mjesecima usklađen. Pa je tako stopa inflacije izračunata uz pomoć indeksa potrošačkih cijena (ICP) 12,3 posto, prema DZS-u, a prema Eurostatu, stopa izračunata uz pomoć harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) 12,7 posto.
Kako je pojasnio analitičar Velimir Šonje na svom blogu, ponderi koji se koriste za izračun ICP-a odražavaju strukturu košarice domaće potrošnje, dok ponderi koji se koriste za izračun HICP-a odražavaju strukturu ukupne potrošnje u zemlji.
Ukupna potrošnja u maloj i otvorenoj turističkoj zemlji uključuje i potrošnju stranaca koja predstavlja važan dio ukupne potrošnje. Stoga pojava velike razlike između IPC-a i HICP-a u lipnju i srpnju ima veze i s turističkom potrošnjom.
