UPOZORENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE: Zemlje Eurozone trebaju paziti kako troše subvencije za energiju jer im se neće vratiti kroz rast ekonomije
Diskrecijske fiskalne mjere koje su usvojile vlade europodručja nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. imaju tri glavna cilja: ublažiti učinak povećanja cijena energije, povećati obrambene sposobnosti u zemljama europodručja i Ukrajini te riješiti izbjegličku krizu.
Makroekonomske mjere će smanjiti inflaciju?
Što se tiče makroekonomskih učinaka tih mjera, analitičari Europske središnje banke procjenjuju da će fiskalne mjere povezane s ratom imati pozitivan učinak na rast BDP-a za oko 0,4 postotna boda u ovoj godini i privremeno smanjiti inflatorne pritiske, kroz ublažavanje inflacije cijena energije za nešto manje od 0,4 postotna boda. U 2023. godini procjenjuje se da će učinak na rast nestati, a utjecaj na inflaciju biti uglavnom obrnut. U kumulativnom smislu, procjenjuje se da će ukupne mjere poticaja kao odgovor na rat imati učinak od gotovo 0,4 postotna boda na ukupni rast i ograničeni učinak od nešto više od 0,1 postotnog boda na inflaciju.
Zaključak je da zemlje eurozone troše više nego što će vratiti kako bi ublažile gospodarski udar izazvan ratom u Ukrajini kroz subvencije za gorivo i druge mjera potpore, priopćeno je iz Europske središnje banke i vladama poručeno da gotovinu koriste učinkovitije.
Zemlje eurozone odobrile su mjere potpore u vrijednosti od 0,9 posto svog bruto domaćeg proizvoda, a tri četvrtine mjera odnose na ublažavanje zbog rasta cijena energije.
Najavljuju se veća ulaganja u obranu
Utjecaj mjera na inflaciju, napominju, ovisit će i o tome koliko će subvencije utjecati na potrošačke cijene, ali i o reakcijama na mjere koje su specifične za svaku zemlju. Učinak rasta ovisit će o učinkovitosti mjera u poticanju kratkoročne potrošnje te, posebno u razdoblju u sljedeće dvije godine te o stvarnom učinku potrošnje za obranu, za koju se trenutno očekuje da će doći uglavnom u obliku državnih ulaganja.
Povećanje potrošnje za obranu u europodručju odnosi se prije svega na veću potrošnju za obranu u Njemačkoj. Nekoliko drugih zemalja europodručja najavilo je da planiraju povećati svoje vojne kapacitete, pri čemu se mnoge pozivaju na obvezu NATO-a o ulaganju 2 posto BDP-a u obrambenu potrošnju.
Međutim, malo je zemalja koje su detaljno predstavile svoje planove. Mjere na strani rashoda imaju udjel od gotovo 60 posto proračuna europodručja, a riječ je uglavnom o fiskalnim transferima kućanstvima i subvencijama poduzećima, velikim dijelom vezana za energiju.
Tamo gdje su zemlje europodručja uvele zamrzavanje cijena energije, vlade daju subvencije ili kapitalne transfere dobavljačima energije ili kompenziraju naknade/pristojbe za usluge.
Malo se pridonosi zelenoj tranziciji
Na prihodovnoj strani mjere se najvećim dijelom odnose na smanjenje trošarina na električnu energiju, prirodni plin i kruta goriva, te manjim dijelom na smanjenje PDV-a na energente. Osim toga, zemlje europodručja smanjile su druge poreze ili naknade povezane s potrošnjom energije, kao što su naknade za okoliš, mrežne naknade ili naknade za sustav.
Većina mjera odobrenih za 2022. usmjerena je na kućanstva, nešto više od 70 posto ukupnog proračunskog učinka, a 12 posto mjera europodručja usmjereno je na kućanstva s niskim primanjima. Procjenjuje se da će nešto više od 1 posto ukupnih mjera u smislu utjecaja na proračun izravno pridonijeti zelenoj tranziciji.
Otprilike 53 posto mjera moglo bi se klasificirati kao potpora kratkoročnoj potrošnji fosilnih goriva, dok ostalih 46 posto predstavljaju “ekološki neutralne” mjere, uključujući one koje je trenutno teško klasificirati. Smanjenje poreza i subvencije za fosilna goriva ne potiču niti učinkovito korištenje energije niti ulaganja u tehnologiju za uštedu energije. Neke su zemlje uvele “zelene mjere”, uključujući subvencije za javni prijevoz ili smanjenje PDV-a te subvencije za obnovljive izvore energije.