PRAVILA ZA JAVNE FINANCIJE I INSTITUCIJE Državni proračun za 2023. samo u eurima, HNB ne mora dvostruko iskazivati cijene 

Hrvatska od iduće godine uvodi euro pa je ovogodišnji državni proračun posljednji koji će biti izražen u kunama.

Zanimljivost  je to da se proračun donosi u posljednjem kvartalu, pa bi se prvi eurski proračun Hrvatske u Saboru  raspravljao prije nego euro postane službena valuta.

Financijski planovi države samo u eurima

Naime, prema pravilima iz Zakona o uvođenju eura sažetim u dokumentu “Uputa o procesu prilagodbe poslovnih procesa subjekta opće države za poslovanje u euru” državni proračun za 2023. te projekcije prihoda i rashoda proračuna za 2024. i 2025. godinu iskazivat će se samo u eurima, a radi bolje usporedivosti podataka plan prihoda i rashoda ovogodišnjeg proračuna i izvještaj o njegovu izvršenju bit će također preračunati u euro.




U razdoblju dvojnog iskazivanja iznosa državni proračun neće morati biti u potpunosti prikazan u obje valute. Zakon o uvođenju eura u članku 65. propisuje da se proračuni, financijski planovi i drugi prateći dokumenti koji se pripremaju u godini prije uvođenja eura, a izvršavaju u euru  trebaju pripremiti tako da se vrijednosti u njima iskažu u eurima.

No, iznosi u sažetku Računa prihoda i rashoda te Računa financiranja iz općeg dijela državnog proračuna u prilogu uz državni proračun biti iskazani i u kunama.

Važno je naglasiti da ostali subjekti u sektoru opće države koji prema posebnim propisima moraju objavljivati proračun ili financijski plan ne moraju, što se zakonskih propisa tiče za 2023. godinu u sažetku davati informaciju u kunama, no u dokumentu HNB –a stoji kako im se to ipak preporučuje radi davanja dodatne informacije zainteresiranim građanima.




Nema dvojnih cijena ni na eRačunu

Jednostavnije, gradovima, općinama i županijama, ministarstvima, državnim uredima i slično nije propisana obveza iskazivanja dvostrukih iznosa u sažecima proračunskih dokumenata za 2023. godinu, ali im se preporučuje da ih ipak naprave i u kunama.

Nakon što se krajem ove godine za iduću godinu usvoji proračun u eurima tijekom 2023. godine još će se najmanje jedna saborska rasprava odvijati u kunama. Naime, svi izvještaji koji se tiču javnih financija, a koji se odnose na razdoblje koje završava prije dana uvođenja eura sastavljat će se i objavljivati tako da su vrijednosti iskazane u kunama.

“Podaci iskazani u Godišnjem izvješću o izvršenju za 2022. godinu bit će iskazani u kunama iako će Sabor, odnosno predstavničko tijelo o istome raspravljati i donositi ga u 2023. godini kada će službena valuta biti euro”, stoji u Uputama HNB-a.


Od dvostrukog iskazivanja cijena izuzeta su i tijela javne vlasti ako posluju isključivo s poslovnim subjektima, kreditnim institucijama, kreditnim unijama, institucijama za platni promet, a to su primjerice regulatori tržišta HNB, HANFA te agencije poput HAMAG – BICRO-a. Također, institucije javne vlasti ne moraju u ugovorima koje međusobno sklapaju i koje sklapaju s privatnim tvrtkama dvostruko iskazivati iznose, kao niti na potvrdama, uvjerenjima ili drugim javnim ispravama. Dvojno iskazivanje iznosa nije propisano niti za dokumente koji se izdaju sukladno EU normi poput eRačuna ili carinskih deklaracija.

Pročitajte još