UZLET CIJENE NAJPOPULARNIJEG MESA Svinjetina će u Europskoj Uniji poskupjeti od 30 do 50 posto
Svinjsko meso neupitno poskupljuje u cijeloj Europskoj uniji.
Od zemlje do zemlje najavljuje se rast cijena u narednim mjesecima od 30 do čak 50 posto. Od uvođenja eura u hrvatski sustav plaćanja između ostalog se očekuje da će istjerati na vidjelo zalihe novca neutvrđenog porijekla, možda ukazati na neke kriminalne ladice i razotkriti dio sive ekonomije u trenutku zamjene novčanica kune za one eura. S druge strane drastičan rast cijena hrane, a među njom i mesa mogao bi s obzirom na niska primanja najvećeg broja građana u Hrvatskoj dio tržišta mesom gurnuti u sivu zonu.
Svinjetina u Rumunjskoj poskupjela 29,9 posto
Prema podacima Eurostata koji prati veleprodajne cijene na mjesečnoj razini u ožujku ove godine u odnosu na ožujak 2021. svinjeće je meso srednje kategorije (udio nemasnog mesa između 55 i 60 posto mase trupa) u zemljama EU prikazano za sve zemlje u euru različito poskupjelo.
Raspon poskupljenja se kreće od postotno jednoznamenkastih, 7 posto u Francuskoj, 8 posto u Nizozemskoj i 9,6 posto u Španjolskoj, preko srednjih vrijednosti od 10,8 posto u Grčkoj, 12 posto u Finskoj, 14,9 posto u Sloveniji i 15 posto u Austriji pa do rekordera u eurozoni Njemačke s poskupljenjem svinjetine od 20,1 posto, Slovačke 19,3 posto i Cipra s poskupljenjem od 23 posto.
Rekordi su unutar Unije, a izvan eurozone također visoki, primjerice u Mađarskoj koja koristi forintu poskupljenje u domaćoj valuti je iznosilo 22,3 posto dok je izraženo u eurima 18,8 posto, dok je u Rumunjskoj izraženo u obje valute približno jednako, 28,3 posto u euru i 29,9 posto u rumunjskim leima.
Češka je obratan primjer jer je izraženo u češkoj kruni koja je još uvijek službena valuta u toj zemlji poskupljenje svinjetine u promatranom razdoblju 13 posto, dok je izraženo u euru 18,5 posto. Svinjetina je u Hrvatskoj prema istoj bazi podataka ovogodišnjeg ožujka u odnosu na ožujak 2021. bila skuplja za 17,9 posto izraženo u kunama i 18 posto izraženo u euru.
Hrvatsku će snaći eksplozija cijena mesa?
Među najdrastičnijim najavama poskupljenja svinjetine na hrvatskom tržištu nalazi se ona od 69 posto koju je u Globusu sredinom travnja iznio Mario Ravlić, predsjednik uprave Mesne industrije Ravlić.
Mirjana Bilović, potpredsjednica saveza udruga uzgajivača svinja i predsjednica udruge svinjogojaca Virovitičko podravske županije kaže kako je moguće da su poskupljenja i veća te da će cijene još rasti, ali skeptična je oko najava drastičnih poskupljenja svinjetine na hrvatskom tržištu.
“Primanja su u Hrvatskoj niska, kome ćemo mi to prodati ako poskupimo onoliko koliko se najavljuje? Ta mi poskupljenja djeluju nestvarno, realno mi se čini da bi svinjska polovica po kilogramu mogla koštati po kilogramu 20 ili 21 kunu, a sada je 18 ili 19 kuna, što je desetak posto”, kaže Bilović dodajući kako su u udruzi kroz razgovore zaključili da neće dizati cijene u nebo jer im kupci trebaju i iduće godine. Boji se samo kako kaže potonuća tržišta u sivu zonu.
“Nama privatnim uzgajivačima je postalo komplicirano prodati svinju krajnjem kupcu jer se svaki naš kupac sada mora registrirati kod Agencije za plaćanje i dobiti njihovu karticu i broj, a ljudima je to komplicirano, a proizvođač ne može razdužiti svinju bez papirologije. Uz poskupljenja, a nama rastu troškovi bojim se da bi prodaja na crno mogla rasti “, kaže Bilović.
U EU poskupljuje sve meso, i takav trend se već dulje najavljuje zbog utjecaja koji uzgoj životinja za prehranu kroz potrošnju vode i ispuštanje štetnih plinova ima na klimatske poremećaje, no cijena svinjetine kao tradicionalno najjeftinijeg mesa koje si mogu priuštiti svi ekonomski slojevi društva još je lani u prosincu bila u slobodnom padu, a sada se čini da je nemoguće obuzdati rast njezine cijene što samo znači da sve ostalo meso može biti samo još skuplje.
Sami proizvodimo 65 posto potrebne svinjetine
Problem s visokom cijenom svinjetine posebno je važan jer to meso na neki način ujedinjuje Europu.
Rast cijena svinjetine uzrokovan ratom u Ukrajini koji je pokrenuo spiralu rasta cijena u kojoj prvo raste cijena plina koji se koristi u proizvodnji umjetnih gnojiva, potom raste cijena žitarica zbog prekinutih dobavnih kanala čime raste cijena stočne hrane za uzgajivače kojima rastu i svi ostali režijski troškovi pa moraju porasti i cijene njihova proizvoda. Koliko će proizvođači svojih troškova moći prebaciti na leđa stanovnika upitno je.
Bilović iz udruge svinjogojaca kaže: Nećemo mi moći poskupjeti kao u Njemačkoj iako nam troškovi jednako rastu jer nećemo imati kome prodati. Jedini način da održimo proizvodnju u Hrvatskoj jest da imamo više kapaciteta za klanje u Hrvatskoj i da nam dopuste da u privatnom uzgoju imamo i vlastitu preradu mesa.
Hrvatska, naime, pokriva samo 65 posto svojih potreba za svinjetinom vlastitom proizvodnjom, dok su najveći izvoznici u EU Španjolska, a Francuska i Njemačka. EU je gleda li se u cjelini samodostatna u proizvodnji svinjetine što znači da hrvatska proizvodnja nikome drugom u EU niti u eurozoni osim Hrvatskoj nije važna čak niti u vremenu krize budući da je generalni cilj ionako smanjenje konzumacije mesa. Koliko će to smanjenje koštati uz visok rast cijena sve ostale hrane možda ćemo jasnije vidjeti na jesen.
Hrvati pojedu 80 kilograma mesa godišnje, Španjolci čak 99 kilograma
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda svinjetina je najpopularnije meso za konzumaciju u svim zemljama EU osim Danske u kojoj pred svinjetinom prednost ima piletina. Govedina nije najpopularnija ni u jednoj članici Unije.
Europljani na godinu konzumiraju puno mesa, ponajviše Španjolci, 99 kilograma po glavi stanovnika, potom Portugalci 95 kilograma, Talijani 82 kilograma. Francuzima i Nijemcima rijetko je što zajedničko, međutim i jedni i drugi prosječno u godinu dana pojedu 79 kilograma mesa.
Hrvati pojedu nešto više od 80 kilograma mesa od čega 50 kilograma otpada na svinjetinu. Manje količine konzumacije mesa su u Rumunjskoj 65 kilograma po stanovniku godišnje, u Slovačkoj 57 kilograma i Nizozemskoj 55 kilograma, dok Irci pojedu 78 kilograma mesa po stanovniku, a Grci 73 kilograma.
Građanin EU prosječno je prema podacima Europske komisije konzumirao 69,8 kilograma mesa godišnje uz projekciju opadanja te konzumacije na 67 kilograma godišnje po stanovniku do 2031. godine. EU očekuje i pad u konzumaciji svinjetine s prosječnih 32,5 kilograma po stanovniku u 2021. na 31 kilogram 2031. godine.
