EKSKLUZIVNA ANKETA: I protivnici i pobornici eura se slažu: Cijene će se podizati bez opravdanog razloga!
Uvođenje eura podržava 51.7 posto, a euru se protivi 48.3 posto sudionika anketnog istraživanja koje je na prigodnom uzorku od 242 osobe za portal Euro.hr proveo Božidar Nikša Tarabić, magistar psihologije sa Sveučilišta u Zagrebu s magisterijem poslovnog upravljanja.
Ispitanici, koji smatraju da euro ne treba uvesti, vjeruju da će promjena valute donijeti niz negativnih posljedica, među kojima se ističu stav da će uvođenje eura dovesti do nižeg životnog standarda i vjerovanje da će imati poteškoće u navikavanju na novu vrijednost novca. Uz to, oni koji smatraju da euro ne treba uvesti imaju i niže povjerenje u Europski parlament.
Zanimljivo je da se oni koji su za, i oni koji su protiv uvođenja eura, slažu da će biti nepoštenih poslovnih praksi. Tako se 43 posto sudionika djelomično, a 45 posto u potpunosti slaže s tvrdnjom da će prilikom uvođenja eura biti nepoštenih praksi bezrazložnog podizanja cijena, pojašnjava Tarabić te ističe kako mu je prilikom analize podataka bilo drago vidjeti da je većina sudionika promišljanju uvođenja eura pristupila s financijskog aspekta.
Građani vjeruju da će euro pomoći gospodarstvu
U slobodnim komentarima sudionika bilo je nešto više pozitivnih očekivanja, njih 125, nego negativnih očekivanja o uvođenju eura kojih je bilo 105. Gotovo trećina pozitivnih komentara odnosi se na pozitivne posljedice uvođenja eura na poslovanje i gospodarstvo. Sudionici očekuju veće tržište za izvoz, povećanje investicija, stabilnost cijena i valute. Među pojedinačnim komentarima našao se i jedan u kojem je ispitanik istaknuo kako će, zahvaljujući nedostatku radnika na domaćem tržištu, oni zaposlenici koji dobiju otkaze u mjenjačnicama zbog prestanka potrebe za njima imati više prilika za pronalaženje drugog posla. Petina pozitivnih komentara odnosi se na kreditiranje i zaduživanje te povezane troškove pri čemu sudionici uglavnom očekuju ukidanje nekih bankarskih troškova i niže kamatne stope. Jednostavnost financijskog poslovanja kao posljedicu korištenja jedinstvene valute pojavljuje se kao pozitivan komentar u 14 posto odgovora.
Među negativnim komentarima na uvođenje eura, njih 76 posto odnosi se na financijski aspekt, ponajviše na očekivanje poskupljenja pri konverziji, na gubitak monetarnog suvereniteta, dok se 22 posto komentara odnosni na negativne psihološke posljedice poput gubitka dijela nacionalnog identiteta, osjećaj smanjenja vrijednosti novca i prilagodba na promjenu.
Uvodimo euro, a djeca u školi uče o kuni
Među komentarima našao se i jedan u kojem sudionik ankete uz bojazan od smanjivanja životnog standarda te od prikrivenog podizanja cijena ističe i da ususret uvođenju eura djeca u školama i dalje uče o kuni i povijesnoj ulozi domaće valute. Ipak, među negativnim komentarima dominira strah od poskupljenja.
– Gleda li se čitav uzorak, koji uključuje i one koji se protive euru i one koji ga podržavaju, ranije opisane razlike su zamagljene pa se stječe dojam da sudionici ankete u prosjeku ne smatraju da će uvođenjem eura pasti njihov osobni standard, da će im plaća zbog preračunavanja biti niža i da će imati teškoća u navikavanju na novu valutu, čime se iz vida gubi činjenica da ljudi nisu po svim pitanjima homogeni i da je način i sadržaj informiranja potrebno prilagoditi različitim potrebama različitih skupina ljudi. Na brige i nedoumice velikog dijela populacije i dalje nije odgovoreno. Takvo zanemarivanje potreba dijela populacije sigurno ne doprinosi pozitivnoj društvenoj klimi i povjerenju u monetarnu politiku. U nedostatku informacija, odnosno stanju neizvjesnosti ljudi se osjećaju anksiozno, a nerijetko i bespomoćno – komentira Tarabić.
Od 242 sudionika ankete 68 posto je visoko obrazovanih, a 75 posto je zaposleno na neodređeno vrijeme. Analiza ankete je tumači Tarabić pokazala i kako se ljudi prema uvođenju eura, bilo da ga podržavaju ili mu se protive, barem što se tiče sudionika ove ankete, ne opredjeljuju na osnovu razine obrazovanja, visine osobnih primanja, brojnosti članova njihove uže obitelji ili na osnovu visine osobne ušteđevine.
