OČI UPRTE U INFLACIJU! Nezaustavljivo divlja u cijeloj Europi, a Hrvatsku čeka i izazov inflatorne panike
Nakon osam godina pauze eurozona bi trebala dobiti novu članicu, Hrvatsku i to 1.1. 2023. godine. Tim je povodom bivši guverner centralne banke Slovenije Mitja Gaspari dajući intervju N1 Televiziji dobronamjerno savjetovao Hrvatskoj da drži cijene pod kontrolom.
– Već negdje od ožujka ove godine morate poticati poduzeća i stanovništvo da se drže stabilnih cijena, koliko god je to moguće – rekao je Mitja Gaspari neupitno odmah izazivajući pitanje hoće li to uopće biti moguće i može li rast cijena ugroziti ulazak Hrvatske u eurozonu.
Inflacija koja trenutačno ne posustaje i ruši rekorde postavljene prije nekoliko desetljeća svugdje u svijetu zamagljuje usvajanje eura za službenu hrvatsku valutu. Josip Tica, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kaže kako se do ljeta očekuje splašnjavanje inflatornog udara, no tumači da će u suprotnom, ako se inflacija pokaže nešto trajnijom, moguće doći do zaoštravanja monetarne politike od strane Europske centralne banke i podizanja kamatnih stopa koje će djelovati usporavajuće na rast investicija i osobne potrošnje.
Inflacija u Europi skače i do pet posto
No, Tica smatra da je ključ u psihologiji, a ne u ekonomiji.
– Jedini način da inflacija ugrozi uvođenje eura je situacija u kojoj se unutar Hrvatske kreira tzv. inflatorna panika zbog koje dođe do povećanja cijena koje je veće od okruženja i usporedivih zemalja eurozone. Kako je vrlo važna komponenta inflacije tzv. psihološka komponenta, onda je važno i to imati na umu kako u analizama, tako i u javnom diskursu na navedenu temu – kaže Tica.
No, razgovor o inflaciji, u tonu koji nije uvijek optimističan, teško je izbjeći posebno ako uzmemo u obzir da je Savjet Hrvatske narodne banke u listopadu 2021. godine istaknuo kako za ovu 2022. godinu očekuju usporavanje inflacije na 2,1 posto da bi u siječnju 2022. godine procijenili da će stopa inflacije potrošačkih cijena za ovu godinu iznositi 3,5 i 4 posto.
Inflacija pritišće cijelu eurozonu, dapače, najviša otkad Eurostat prati podatke, a Hrvatskoj je za uvođenje eura važno ispuniti četiri konvergencijska kriterija. Prvi je stabilnost cijena, pri čemu stopa inflacije ne smije biti viša od 1,5 postotnih bodova iznad stope triju država članica koje su ostvarile najbolje rezultate. Trenutačno, prema podacima Europske komisije najnižu godišnju stopu inflacije u studenom lani u eurozoni su imali Malta 2,4 posto Portugal 2,6 posto i Francuska 3,4 posto, dok je eurozona lanjskog prosinca zabilježila rekordnu inflaciju od pet posto.
Vlada će objavljivati rast cijena u Hrvatskoj
Stoga je za Hrvatsku važno da bude usklađena s eurozonom, odnosno da je ne pretekne u stopi inflacije, odnosno da ona ne prijeđe kako sada stvari stoje tih pet posto prije uvođenja eura. Lani u rujnu kada je i ministar financija Zdravko Marić govorio kako inflaciju treba shvatiti ozbiljno, a tri zemlje eurozone koje su nam služile za usporedbu bile su Grčka, Cipar i Portugal. Inflacija u Hrvatskoj je zadovoljavala kriterije, zadovoljava ih i sada, međutim oči će biti uprte u inflaciju tijekom turističke sezone.
U kolovozu 2021. inflacija je u Hrvatskoj ubrzala na 3,1 posto i s tim rezultatom bila je najveća od travnja 2013. godine te je veliki dio zarade u lanjskoj turističkoj sezoni ostvaren zahvaljujući rastu cijena. O sklonosti turističkog sektora i mogućnostima za rast cijena ovisit će i inflacija uoči uvođenja eura.
Vlada je obećala na internetskoj stranici www.euro.hr objavljivati informacije o kretanju potrošačkih cijena te sve informacije vezane uz euro i postupak konverzije kao i ažurirane popise trgovina i drugih poduzeća za koje postoje dokazi da su neopravdano preračunali cijene. Za sada su na toj stranici tek informacije vezane uz hrvatske motive na novčanicama i kovanicama eura.
Osim stabilnih cijena, Hrvatska mora zadovoljiti još tri uvjeta za uvođenje eura, a to su zdrave i održive javne financije, što znači da zemlja ne smije biti u postupku prekomjernog deficita, tečaj mora biti stabilan, a dugoročne kamatne stope ne bi smjele biti više od dva postotna boda iznad stope triju država članica koje su ostvarile najbolje rezultate u pogledu stabilnosti cijena.
