DUG NAŠ SVAGDAŠNJI: Rate kredita morale bi biti identične kao sada nakon konverzije u euro, poskupljenje će progutati banke

Ako su ljudi na nešto posebno osjetljivi kad je riječ o financijama onda je to kredit koji otplaćuju, a čija rata nerijetko opterećuje značajan dio mjesečnih prihoda. Zamjena kune eurom podrazumijeva i preračunavanje duga građana u novu valutu. Kako će se ta konverzija odviti u praksi i koliko će točno dužnik koji svoju ratu danas plaća u kuni, 2023. godine tu ratu plaćati u euru, trenutačno je nemoguće precizno procijeniti iako Nacrt prijedloga zakona o uvođenju eura donosi niz odredbi koje se odnose na konverziju glavnice, kamate i ostalih troškova kredita.

Zakon obvezuje banke da ne podižu ratu kredita

U idealnom slučaju krediti ne bi smjeli uopće poskupjeti, a dužnike koji ih otplaćuju uz promjenjivu kamatnu stopu od poskupljenja bi trebala štititi odredba budućeg zakona o uvođenju eura. Članak 53. Nacrta zakona koji je trenutačno na savjetovanju s javnošću (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=19676) obvezuje banke na održavanje jednake cijene duga prema klijentima smanjivanjem svoje fiksne marže ako promjenjivi parametar, poput primjerice nacionalne referentne stope na osnovu kojeg se izračunava kamatna stopa, poraste u trenutku konverzije i uzrokuje poskupljenje kredita.

Banke trenutačno, kako su nam objasnili iz nekoliko njih, ne mogu napraviti nikakve relevantne izračune kojima bi se prikazali iznosi i otplatni planovi za kredite nakon konverzije u euro zato što još uvijek nisu poznati parametri za izračun. Još uvijek nije određen fiksni tečaj konverzije, a Hrvatska narodna banka će privremenu nacionalnu referentnu stopu, koja će se uzimati u obzir pri konverziji kredita s promjenjivom kamatnim stopama odrediti najmanje 30 dana prije same konverzije.




No, neke stvari su za dužnike već jasne. Krenimo redom.

Prema odredbama budućeg zakona o uvođenju eura konverzija će biti najjednostavnija za kredite u kunama s fiksnom kamatnom stopom. Glavnica će se konvertirati u euro prema fiksnom tečaju, a kamata će ostati ista. Građani s takvim kreditima plaćat će istu mjesečnu ratu kao i do sada, samo će ona biti izražena u eurima. Neizvjesno je jedino kako će banke pristupiti zaokruživanju iznosa nakon preračunavanja, odnosno hoće li same snositi trošak za one iznose duga koje zbog pravila zaokruživanja budu zaokružene na niži iznos u eurima ili će taj trošak na neki drugi način prebaciti na svoje klijente.

Usvajanjem eura doći će kraj valutnoj klauzuli jer će svi krediti u kunama i krediti s valutnom klauzulom u eurima postati krediti u eurima pa više neće biti bojazni da će rata kredita poskupjeti zbog promjene tečaja.




Inflacija će pojesti korist od pada kamate

Nešto složenija situacija će biti s kreditima koji su ugovoreni uz promjenjivu kamatnu stopu međutim načelo je uvijek isto, konverzija ne bi smjela dužnike dovesti u nepovoljniji položaj. Odlaskom kune u povijest s njom u povijest odlazi i nacionalna referentna stopa (NRS) za kunu, a u budućnosti će se na glavnicu primjenjivati nacionalna referentna stopa za euro budući da će i glavnica biti preračunata u euro.

Prema podacima Hrvatske narodne banke ažuriranim u studenom 2021. godine dvije su stope gotovo izjednačene, a kako se očekuje da će euro imati povoljan utjecaj na cijenu novca i smanjivanje rizika zemlje Hrvatska narodna banka očekuje i blago snižavanje kamata na kredite s promjenjivim kamatnim stopama tijekom vremena.

Međutim, prerano je radovati se jer Hrvatska uvodi euro u ekonomski turbulentnim vremenima u kojima nije potpuno izvjesno kako će se kretati kamatne stope za euro, koje su trenutačno na niskoj razini, no cijela je eurozona kao i ostatak svijeta pod pritiskom inflacije kakva je zadnji put bilježena prije nekoliko desetljeća. Ipak vjeruje se da niti u slučaju rasta kamatnih stopa u eurozoni u trenutku prelaska kune na euro hrvatski dužnici ne bi trebali biti u nepovoljnijem položaju jer se očekuje da bi rast kamatnih stopa trebao biti sporiji nego u slučaju da Hrvatska ostane izvan europodručja.


Iako je vrlo nezahvalno procjenjivati kako bi buduće glavnice i rate u eurima mogle izgledati zbog ranije navedenih razloga okvirni primjer zaokruživanja iznosa nakon konverzije se može dati korištenjem fiksnog tečaja s kojim kuna trenutačno sudjeluje u europskom tečajnom mehanizmu, a riječ je o 7,53450 kuna za jedan euro.

Primijenimo li taj tečaj kako bismo bolje razumjeli konverziju koja nas očekuje na ratu kredita recimo da rata kredita koju naš prvi dužnik plaća 1.050 kuna preračunata u euro iznosi 139,36 eura i prema pravilima zaokruživanja bit će zaokružena na viši iznos, dok će rata kredita koja za drugog dužnika danas iznosi 1.000 kuna preračunata u eure iznositi 132,72 eura i bit će zaokružena na niži iznos zbog pravila zaokruživanja.

Naime, kada se iznos rate preračuna iz kune u euro u obzir se uzimaju tri decimale. Za prvog dužnika rata u euru iznosi 139,358 eura, a budući da je treća decimala veća od pet druga decimala se može povećati na 6. Rata prvog dužnika će preračunata natrag u kunu biti neznatno viša, a drugog dužnika za tri lipe jeftinija pa bi bilo očekivano da ti troškovi za banke budu zanemarivi.

Pročitajte još