S DOLASKOM EURA STIŽU I DOBRE VIJESTI! Bit ćemo privlačniji i turistima i ulagačima
Već sljedeće ljeto bismo stranim turistima mogli postati dodatno privlačni zbog nimalo nevažne činjenice – mogućnosti plaćanja u eurima. Još ove godine turisti će plaćati u kunama, u drugom dijelu ljeta, ukoliko dobijemo zeleno svjetlo Vijeća EU da euro možemo uvesti od 2023. godine, možda i dočekaju dvojno izražavanje cijena.
Čak 70 posto prihoda u turizmu od gostiju iz eurozone
Gosti iz zemalja u kojima je euro službena valuta ostvaruju gotovo 70 posto ukupnih prihoda i oko 60 posto svih noćenja ostvarenih u hrvatskom turizmu. Tim više su jasniji pozitivni učinci koje će euro imati i na turiste i na turističke djelatnike.
Nekoliko istraživanja je, naime, potvrdilo kako turisti daju prednost destinacijama koje imaju euro za valutu. To je i logično jer kad se ide na odmor traži se i manje briga, a što onda uključuje i izbjegavanje razmišljanja, gdje će se euri promijeniti u kune, koji je tečaj najpovoljniji, koliko vrijede te kune i naravno, ako ljetujete u manjem mjestu, ima li ono banku i mjenjačnicu i u koje vrijeme one rade. Dakle, čak i zbog valute turisti mogu odabrati destinaciju u kojoj im je jednostavno jednostavnije plaćati.
Osim stavova kojima smo se osvjedočili u razgovoru s turistima u našoj zemlji, i istraživanja su pokazala da prevelika varijabilnost tečaja utječe na otkazivanje aranžmana kod gostiju, koji nisu skloni nikakvim rizicima. Iako mi upravljamo tečajem i njegova se razina drži unutar nekih granica ljeti kuna u načelu uvijek, uslijed veće potražnje za domaćom valutom, počinje jačati prema euru, što onda ima negativan učinak na turizam.
Nekoliko lipa skuplja kuna donosi stotine milijuna kuna štete
Neke su računice pokazale da razlika u tečaju od samo nekoliko lipa donosi štetu turizmu od više stotina milijuna kuna. Nije ni čudno onda da se godinama turistički djelatnici žale na jaku kunu koja im smanjuje prihode, a dodatno i zato što ojača baš u vrijeme kada je sezona najjača.
Uvođenjem eura nestat će i mjenjački troškovi, što će koristiti turistima, ali će jako pogoditi mjenjačnice i zaposlenike u tom sektoru, a tu je i prednost u činjenici da će turisti lakše uspoređivati cijene i moći ocijeniti omjer kvalitete i cijene usluga i roba.
Postoje opravdani rizici i za negativne učinke uvođenja eura ponajprije zbog rasta cijena usluga koje su, opet prema iskustvima drugih zemalja, upravo bile najizraženije u turizmu. Ako bi se to dogodilo i u Hrvatskoj imali bi negativan utjecaj na cjenovnu konkurentnost, posebno u onom dijelu turizma koji je baziran na strategiji relativno niskih cijena. Ipak možda i ne treba očekivati veći skok cijena turističkih usluga jer je lani zabilježen veći rast cijena u odnosu na niz ranijih godina, pa je moguće da se u dvije sezone uoči adopcije eura implementira veći dio cjenovnog pritiska.
Uvođenje eura trebalo bi pozitivno utjecati i na atraktivnost investicija u turistički sektor. Potencijalni ulagači vrednuju nedostatak tečajnih neizvjesnosti, kao i rast transparentnosti poslovanja te lakši pristup financiranju s nižim kamatama za zaduženje. I to je potvrdilo istraživanje te pokazalo kako je uvođenje eura pozitivno utjecalo na izravna ulaganja u zemljama članica koje su prve počele koristiti euro.
Naravno, tečaj je tek jedan od elemenata važni za razvoj turizma i investicija u taj sektor. Na uspjeh i privlačnost utječu naravno i PDV, cijena rada te niska stopa rentabilnosti…
Zaključno, prednosti uvođenja eura u sustav u turizmu bi trebale biti veće od izazova pa se sektor može veseliti novoj valuti.
